Trgovinska razmjena između Rusije i Kine porasla za četvrtinu od početka ove godine

Trgovinska razmjena između Rusije i Kine u razdoblju od siječnja do srpnja 2018. godine porasla je za 25,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, premašivši sumu od 77 milijaradi dolara, priopćila je Glavna carinska uprava Narodne Republike Kine, prenijeli su ruski mediji.

Prema predviđanjima za ovu godinu, obujam bilaterealne trgovine između Rusije i Kine sačuvat će dvoznamenkasti rast. Obje zemlje optimiziraju trgovinske strukture i šire prekograničnu gospodarsku suradnju.

Očekuje se da će ukupan obujam trgovinske razmjene između dviju zemalja u 2018. godini premašiti sto milijardi dolara, naglasio je službeni predstavnik Ministarstva trgovine Kine Gao Feng.

Glavni resursi i roba koju Rusija izvozi u Kinu su metal, sirova nafta, prirodni plin, farmaceutski proizvodi i medicinska oprema, kao i poljoprivredni proizvodi i proizvodi kemijske industrije. Kina Rusiji prije svega prodaje građevinsku tehniku, proizvodnu opremu, čelik, elektroniku, tekstil, odjeću i bijelu tehniku. U posljednje vrijeme u Rusiji su postali popularni kineski putnički automobili.

Samo u rujnu trgovinska razmjena između dviju zemalja iznosila je 9,65 milijardi dolara. U prvih devet mjeseci ove godine ruski izvoz u Kinu porastao je za 39,2 posto, dosegnuvši 41,95 milijardi dolara, dok je Kina Rusiji isporučila robu u vrijednosti od 35,2 milijarde dolara, što je 12,7 posto više nego prošle godine u istom razdoblju, prenosi portal Vzgljad.

Trgovinska razmjena između Rusije i Kine u 2016. godini dosegnula je 69,52 milijarde dolara. Prošle godine ovaj pokazatelj uvećan je na 84,07 milijardi dolara. Brzi rast bilateralne trgovine povezan je u određenoj mjeri s porastom potražnje u Rusiji, u kojoj se primjećuje stabilizacija nacionalne ekonomije. Osim toga, povećan je i obujam robe uvezene iz Rusije u Kinu, rekao je Gao Feng.

Kako je istaknuo, povećanje trgovinske razmjene objašnjava se i rastom kineskih investicija u Rusiji i jačanjem suradnje u području energetike i aerosvemirske industrije. Obje zemlje spremne su poduzeti mjere u optimizaciji trgovinskih struktura i razvoju novih izvora rasta, kako bi sačuvale postignutu dinamiku, dodao je Feng.

Iz Međunarodne trgovinske palače Kine poručuju da se elementi uvoza uglavnom uzajamno dopunjavanju i da između Kine i Rusije nema direktne konkurencije.

Širi se suradnja u sferi znanstvenih istraživanja. Na polju obrazovanja postignuti su značajni rezultati, uspostavljena je direktna razmjena na razini Sveučilišta, uključujući zajedničke edukativne programe u području ekologije, energetike i informacijskih tehnologija, dodao je.

Stručnjaci primjećuju da postoji ogroman potencijal koji može biti realiziran zahvaljujući inicijativi "Jedan pojas, jedan put" i ruskoj politici zamjene uvoznih proizvoda. Čvršća ekonomska suradnja, po njihovoj ocjeni, može biti obostrano korisna i pomoći u rješavanju problema kao što su protekcionizam i jednostrana trgovačka politika Sjedinjenih Država.

Potpredsjednik Kineske akademije za međunarodnu trgovinu i ekonomsku suradnju Li Guanghui ističe da kineski investitori imaju veliko iskustvo u realizaciji brojnih velikih infrastrukturnih projekata u Africi, Južnoj Americi i na Bliskom istoku. Po njegovim riječima, sada je pravi trenutak da se ti investitori privuku u prekogranične infranstrukturne projekte koji povezuju Daleki istok Rusije i sjeveroistočnom Kinu, prenosi Rossijska gazeta.