Izvozi li Rusija nešto osim nafte i plina?

Jekaterina Lobanova
Čitavo desetljeće ruska vlada se trudi diverzificirati vanjsku trgovinu u pokušaju da se oslobodi ovisnosti o nafti i plinu, i to čini s promjenjivim uspjehom. Međutim, gorivo i dalje čini više od polovice ruskog izvoza, mada postoje i drugi ruski proizvodi koji su traženi u cijelom svijetu.

Car Aleksandar III (vladao 1881. - 1894.) jednom je rekao: "Rusija ima samo dvije saveznice: svoju armiju i svoju mornaricu". Htio je reći da se Rusija može uzdati samo u sebe. Te njegove riječi su postale krilatica koja je zatim doživjela mnogobrojne šaljive varijacije prilagođene suvremenim uslovima. Po jednoj od najpopularnijih verzija dva saveznika Rusije su nafta i plin, jer su to dva osnovna izvora prihoda na međunarodnoj razini.

Sudeći po podacima za 2016. godinu koje je iznio Ruski centar za izvoz, fosilno gorivo igra važnu ulogu u ruskom izvozu. Energenti (tj. nafta i plin, i njihove prerađevine) čine 62% ruskog izvoza i u njemu su daleko veća stavka od svih ostalih proizvoda. Rusija je 2016. godine zaradila 176 milijardi dolara od prodaje fosilnog goriva, a zarada od ukupnog izvoza iznosila je 285 milijardi dolara.

Nafta i plin – blagoslov ili prokletstvo?


Nafta i plin su već desetljećima osnovne stavke u ruskom izvozu. To je i logično, jer Rusija ima najveće rezerve prirodnog plina na svijetu (24% svjetskih rezervi) i šesta je u svijetu po rezervama nafte (6,1% svjetskih rezervi). S druge strane, ovisnost nafti i plinu je nešto što Rusiji pravi velike probleme.

Prvo, država je zbog toga osjetljiva na oscilacije cijena nafte i plina. Prema izvještajima Ruskog centra za izvoz, 2016. godine je izvoz opao za 17% (58 milijardi dolara) u usporedbi s 2015. godinom, što je bilo uvjetovano naglim padom cijena nafte početkom godine. Cijena nafte je ponovo skočila kada su se zemlje OPEC-a uz učešće Rusije složile da ograniče proizvodnju nafte. Zbog toga se, po mišljenju stručnjaka, u 2017. godini može očekivati da će prihodi Rusije biti veći. Pa ipak, naftno tržište i dalje nije imuno na oscilacije i nestabilnost, i taj problem nijedna zemlja ne može riješiti.

Drugo, s obzirom na sve veću popularnost alternativnih izvora energije nije jasno kako se stabilan prosperitet može zasnivati na izvozu fosilnog goriva. Pa ipak, kako je 2016. godine istaknuo ruski predsjednik Vladimir Putin, zasada je preuranjeno očekivati kraj ere fosilnog goriva. Što se tiče ovisnosti Rusije o nafti i plinu, vlada priznaje da je ta ovisnost štetna, ali po mišljenju stručnjaka (naprimjer, bivšeg ministra financija, Alekseja Kudrina), teško da će se situacija izmijeniti u sljedećih 10 godina. Uz naftu i plin, Rusija je i veliki izvoznik ugljena.

Metali, strojevi i oružje


Poslije fosilnog goriva u strukturi ruskog izvoza 2016. godine najveća stavka su bili metali i proizvodi od njih – oni su činili 10% ukupnog izvoza. Rusija je najveći izvoznik aluminija i njegovih legura. Prema statistici Ruskog centra za izvoz, ti proizvodi su 2016. godine činili 4,6% ruskog izvoza robe koja ne spada u energente. Rusija također izvozi polusirovine od nelegiranog čelika, lima, bakra i nikla.

Postoje tržišta na koje Rusija izvozi i gotove proizvode, pre svega mašine i opremu. Ti proizvodi su 2016. godine činili 7,3% ukupnog ruskog izvoza. Najviše su se prodavali motori, a poslije njih nuklearni reaktori i automobili. U ove posljednje ne spadaju samo vozila proizvedena u Rusiji (Avtovaz) nego i automobili koji se u Rusiji sklapaju po licenci, na primer Volkswagen i Renault.

Oružje je isto tako velika stavka izvoza. Još od sovjetskog doba Rusija rado prodaje svoje vojne proizvode svim zainteresiranim kupcima. Kako je rekao premijer Ruske Federacije, Dmitrij Medvedev, Rusija je 2016. godine izvezla oružje vrijedno 15 milijardi američkih dolara. Prema izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), u proteklih pet godina Rusija je poslije SAD-a bila najveći izvoznik oružja – izvezla je 23% ukupnog izvezenog oružja u svijetu. Ove dvije nuklearne supersile izvoze više od polovice oružja na svjetskom tržištu.

More pšenice


Poslije strojeva i opreme, najveća stavka izvoza su proizvodi kemijske industrije (6%), namirnice i poljoprivredne sirovine (5,2%). Ruski političari, a među njima i predsjednik, kažu da je uslijed "rata sankcija" s EU ruska poljoprivreda procvjetala i Rusija je sada spremna uvećati izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Pšenica je osnovni proizvod u kojeg vlasti polažu najviše nade kada je riječ o izvozu. Ministar poljoprivrede Aleksandar Tkačov u više navrata je naglasio kako je Rusija tokom proteklih godina postala jedan od vodećih svjetskih izvoznika pšenice. U protekloj poljoprivrednoj sezoni (od lipnja 2016. do lipnja 2017. godine) Moskva je na svjetska tržišta isporučila 27,1 milijuna tona pšenice. Više je izvezao samo SAD (28,1 milijun tona).

Ovaj tekst je dio serije "Zašto Rusija...?", u kojoj "Russia Beyond" odgovara na najpopularnija pitanja vezana za Rusiju.