2014. godine se koštičavo voće u Rusiju najviše uvozilo iz Španjolske i Grčke, 2015. iz Turske, a 2016. iz Srbije.
EPAZabrana uvoza pojedinih vrsta namirnica iz Turske u Rusiju mogla bi biti ukinuta krajem siječnja. To je 14. prosinca 2016. godine izjavio Sergej Dankvert, šef Federalne službe za veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu (Rosseljhoznadzor) koja službeno kontrolira uvoz namirnica u RF, priopćila je Rossijska gazeta. Po njegovim riječima, radi se o uvozu patlidžana, tikvica i zelene salate.
Rusija je uvoz namirnica iz Turske zabranila 1. siječnja 2016. godine zbog toga što je u studenom 2015. godine turska avijacija oborila ruski vojni zrakoplov. Prema podacima koje iznose stručnjaci, zahlađenje odnosa dviju zemalja dovelo je do toga da je Srbija postala jedan od najvećih izvoznika voća i povrća u Rusiju, a ruske poljoprivredne proizvode je umjesto Turske najviše počela kupovati Kina.
Prema podacima Federalne carinske službe, 2014. godine se koštičavo voće u Rusiju najviše uvozilo iz Španjolske i Grčke, 2015. iz Turske, a 2016. iz Srbije, piše poslovni list RBK-Daily.
Po isporuci ribe i rakova na prvo mjesto je izbio Čile, potisnuvši Norvešku, a po mesu peradi se umjesto SAD-a na prvom mjestu našla Bjelorusija. S druge strane, Rusija je 2016. godine najviše izvozila namirnice u Kinu, o čemu svjedoče podaci Federalne carinske službe.
Primjerice, tijekom prvih devet mjeseci 2016. godine, od siječnja do rujna, Kina je od Rusije kupila namirnice u vrijednosti od 1,13 milijardi dolara, što je za 22,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Tako je udio Kine u općem opsegu kupnje ruskih izvoznih poljoprivrednih proizvoda dosegnuo 10,8 posto, što znači da je Kina u tom pogledu potisnula Tursku.
"Kinesko tržište je mnogo kompaktnije od turskog, s obzirom da Kina ima skoro 1,4 milijarde stanovnika", kaže glavni analitičar grupe kompanija TeleTrade Petar Puškarjov. Po njegovim riječima, u najskorije vrijeme će se iz pograničnih područja Rusije također početi izvoziti žito u Mandžuriju. "Ruske izvozne namirnice mogle bi biti zanimljive velikom broju zemalja u Aziji i Južnoj Americi, pa čak i u SAD-u. Dobre perspektive pruža zanimanje kupaca za nove okuse u spoju sa sadašnjim niskim tečajem rublja", dodaje Puškarjov.
Po riječima stručnjaka, izvoz namirnica u Kinu će s vremenom biti sve veći. Na primjer, početkom studenog 2016. godine ruski poljoprivredni proizvođači su sklopili preliminarne sporazume o izvozu svojih proizvoda u Kinu u vrijednosti od preko 110 milijuna dolara. Među njima su i Mikojanovski kombinat za preradu mesa (jedan od najvećih proizvođača mesa i mesnih prerađevina), kao i tvrtka Aqua Life, koja proizvodi napitke.
Prema podacima Ruskog centra za izvoz, najveći postotak isporuka Kini (preko 60%) vezan je za zamrznutu ribu. U devet mjeseci je te robe isporučeno u vrijednosti od 710,4 milijuna dolara. Kinezi od toga najčešće prave riblje štapiće i ostale riblje prerađevine.
"Radi se također i o različitim vrstama robe, uključujući i sladoled, vino i čokoladu", kaže financijski analitičar grupe kompanija Finamore Timur Nigmatulin. Štoviše, po njegovim riječima, "krajnje je povoljna okolnost što je Rusija članica Svjetske trgovinske organizacije, pogotovo s obzirom na nedavni pad nacionalne valute, kada je njezina vrijednost prepolovljena".
Međudržavni ugovori, prije svega na razini najvišeg rukovodstva, umnogome predstavljaju odlučujući faktor u izboru novog tržišta. "U medijima se dosta govorilo o paketu sladoleda koji je Vladimir Putin poklonio kineskom lideru Xiju Jinpingu, što je poslužilo kao dobra reklama", kaže glavni analitičar grupe kompanija TeleTrade Petar Puškarjov. Početkom rujna 2016. godine na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku kineski poduzetnici su ispričali Vladimiru Putinu da Kinezi jako vole ruski sladoled. Zbog toga je u rujnu 2016. godine predsjednik Vladimir Putin donio paket sladoleda iz Rusije na poklon svom kolegi, predsjedniku Kine Xiju Jinpingu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
