Kako je ruska ekonomija "isplivala" iz 2016. godine?

Aleksej Uljukajev, Igor Sečin i Vladimir Putin, 10. listopada 2016. /

Aleksej Uljukajev, Igor Sečin i Vladimir Putin, 10. listopada 2016. /

Sergej Gunejev / RIA Novosti
Premda se godišnja ekonomska bilanca najčešće sažima u veljači, kada su spremni podaci za izmjenu glavnih statističkih pokazatelja, RBTH Hrvatska čitateljima donosi preliminarni popis najvažnijih događaja u ruskoj ekonomiji.

1. Rusija je pristala smanjiti eksploataciju nafte

Prvi put nakon nekoliko godina ruske vlasti su pristale smanjiti eksploataciju nafte za 300 000 barela dnevno. Ta odluka je bila uvjet za sklapanje sporazuma između članica OPEC-a i zemalja koje proizvode naftu a ne ulaze u ovaj kartel. Taj sporazum je sklopljen početkom prosinca 2016. godine. Formiran je posebni odbor koji će voditi računa o tome ispunjava li svaka zemlja preuzete obveze.

Rusija se odlučila za takav korak i pored toga što ona kao država na svojem teritoriju nema monopol na eksploataciju nafte. Naime, u Rusiji fosilno gorivo eksploatira nekoliko tvrtki, i samo jedan njihov dio kontrolira država. Pa ipak, sve krupne tvrtke na ruskom naftnom tržištu su pristale smanjiti eksploataciju. Na taj način one planiraju izazvati rast cijena nafte i plina.

/ Izvor: Reuters/ Izvor: Reuters

2. Moskva se vratila na svjetsko financijsko tržište

Na kraju godine Ministarstvo financija Rusije je iznijelo na tržište obveznice u vrijednosti od 3 milijarde dolara. Prva količina u vrijednosti od 1,75 milijardi iznesena je u svibnju, a druga, tj. preostalih 1,25 milijardi dolara, u rujnu 2016. godine. Država je svjesno prodavala obveznice strancima, a ne domaćim kompanijama, tako da nije ni bilo kupaca iz Rusije.

Svaki put je ukupna vrijednost ponude iznosila preko 7 milijardi dolara, a kupci su bili investitori iz Velike Britanije, SAD-a i zemalja Azije. Ministarstvo financija RF smatra da su ruske obveznice i dalje privlačne za strane investitore, bez obzira na sankcije.

To je bio prvi izlazak Rusije na međunarodno tržište kapitala od jeseni 2013. godine. Rusija se obvezala ne koristiti dobivena sredstva za pomoć tvrtkama i pojedincima kojima su EU i SAD uvele sankcije.

/ Izvor: Sergej Kuznjecov / RIA Novosti/ Izvor: Sergej Kuznjecov / RIA Novosti

3. U Rusiji je prvi put u pet godina zabilježena deflacija

Početkom kolovoza je u Rusiji prvi put nakon 5 godina zabilježena neznatna deflacija, tj. smanjenje cijena robe široke potrošnje. U prvom tjednu kolovoza cijene su pale za 0,1 posto. Posljednji put je deflacija u Rusiji zabilježena u rujnu 2011. godine. Radi usporedbe, 2015. godine je inflacija iznosila 12,9 posto.

Za rusku ekonomiju je smanjenje inflatornog pritiska dobra vijest. Ako bi svi drugi pokazatelji ostali isti, brže bi se došlo do razine inflacije od 4% godišnje, što je Centralna banka najavila kao plan za 2017. godinu. Taj cilj je ruska regulatorna banka postavila krajem 2014. godine kada je uvela konvertibilnost nacionalne valute, samim tim izazvavši smanjenje njezinog tečaja u odnosu na euro i dolar za 50%.

/ Izvor: EPA/ Izvor: EPA

4. Rusija se podigla za 11 mjesta na rang-listi Doing Business

Ruske vlasti su uspjele 2016. godine dodatno poboljšati pozicije svoje zemlje na rang-listi Svjetske banke Doing Business. Prema rezultatima objavljenim u studenom, Ruska Federacija se sa 51. premjestila na 40. mjesto. Ova rang-lista se sastavlja prema kvaliteti poslovne sredine u svakoj konkretnoj zemlji i količini birokratskih barijera u njezinoj ekonomiji.

Po mišljenju Svjetske banke, Rusija je za godinu dana znatno smanjila birokratski pritisak na biznis. Primjerice, po broju provedenih reformi Ruska Federacija je ušla među prvih 5 zemalja, a ključna prednost Rusije i dalje se sastoji u jednostavnosti procedure uključivanja u energetski sustav, jednostavnosti registracije vlasništva i osiguranju ispunjenja ugovora.

Ruske vlasti su svojevremeno izabrale rang-listu Doing Business kao univerzalni ključni pokazatelj uspjeha za određivanje kvalitete poslovne klime u zemlji.

 

5. Država je prodala paket kompanije "Rosneft" strancima

U cilju smanjenja deficita proračuna ruske vlasti su ponudile 19,5 posto dionica naftne kompanije "Rosneft", inače najveće naftne kompanije u Rusiji koja pripada državi. Ovaj paket dionica neočekivano je kupio konzorcij švicarske korporacije Glencore i katarskog fonda Qatar Investment Authority. Ugovor vrijedi preko 10 milijardi eura.

Za sudionike tržišta ovaj sporazum je bio potpuno iznenađenje. Smatralo se da su kineski i indijski investitori potencijalni kupci dionica, ali su oni zahtijevali da sudjeluju u upravljanju kompanijom "Rosneft". Štoviše, sama tvrtka "Rosneft" bila je spremna otkupiti vlastite dionice, tj. provesti takozvani buy-back.

Nakon sklapanja ugovora državi ostaje 50% plus 3 dionice kompanije "Rosneft", a britanska kompanija BP će kao glavni europski partner imati 19,5 posto dionica, dok će po 9,75% imati Qatar Investment Authority i Glencore. Ostale dionice ove ruske kompanije su ponuđene na burzi.

Igor Sečin / Izvor: TASSIgor Sečin / Izvor: TASS

6. Uhićen je ministar ekonomskog razvoja

U studenom 2016. godine uhićen je i smješten u kućni pritvor ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukajev. Prema podacima istrage, on je iznuđivao mito u visini od 2 milijuna dolara od tvrtke "Rosneft", prijeteći da će u protivnom spriječiti njezino sudjelovanje u privatizaciji druge naftne kompanije "Bašneft". Sam ministar odbacuje sve optužbe.

Aleksej Uljukajev je jedan od poznatijih ekonomista u zemlji. On je početkom 1990-ih bio suradnik Jegora Gajdara, autora ključnih ekonomskih reformi, a zatim je godinama radio u Institutu ekonomije prijelaznog razdoblja koji je osnovao Gajdar.

Nakon uhićenja Alekseja Uljukajeva na mjesto ministra ekonomskog razvoja postavljen je Maksim Oreškin, koji je ranije bio zamjenik ministra financija. On je najavio da će se na novoj funkciji truditi osigurati gospodarski rast.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće