Rusija po prvi put može postati najveći svjetski izvoznik pšenice

Reuters
Zahvaljujući rodnoj godini, izvozni potencijal Ruske Federacije u ovoj poljoprivrednoj sezoni iznosi 30 milijuna tona pšenice, što je apsolutni rekord u posljednjih nekoliko godina. Međutim, stručnjaci smatraju da prepreku za rast izvoza predstavljaju niske cijene na svjetskom tržištu i zaštitna carina koja je uvedena 2014. godine zbog strahovanja od skoka cijena u samoj Rusiji.

Sredinom kolovoza 2016. godine Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA), čija analitička služba slovi za jednu od najboljih na svijetu, najavilo je senzaciju za ovu poljoprivrednu sezonu 2016/2017: "Rusija po prvi put može postati najveći izvoznik pšenice". Prema podacima američkog ministarstva, Rusija je postigla tako dobar rezultat zahvaljujući "idealnim okolnostima kao što su optimalni vremenski uvjeti za utovar, učinkovito rukovođenje prometom žita u lukama i stabilne zalihe tijekom godine".

 

Prognozirani rekord

USDA prognozira da Rusija na svjetskom tržištu može prodati 30 milijuna tona pšenice i tako nadmašiti sve zemlje Europske unije zajedno. U Europskoj uniji ove je godine pšenica slabo rodila, što Rusiji otvara prostor na novim tržištima. "Rusija ima prednost kada je riječ o logistici i prijevozu žita na tržišta u razvoju, tj. u Sjevernoj i Podsaharskoj Africi, kao i na Srednjem istoku, tako da može lako proširiti svoj udio u ovim regijama i nadomjestiti reducirani uvoz iz Europske unije", stoji u izvještaju.

Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, u Rusiji će ove godine biti požnjeveno 72 milijuna tona pšenice. Ministarstvo poljoprivrede Rusije prognozira 73 milijuna tona, jer uzima u obzir i pšenicu požnjevenu na Krimu.

"Već drugu godinu zaredom Rusija obara vlastiti rekord u izvozu svih žitarica", kaže za RBTH predsjednik Ruskog saveza za žitarice Arkadij Zločevski. Prema podacima koje iznosi rusko ministarstvo, u prošloj poljoprivrednoj sezoni Rusija je izvezla rekordna 34 milijuna tona žitarica, od toga 25 milijuna tona pšenice. "Ove godine će Ruska Federacija moći prodati 37-40 milijuna tona žitarica", komentira Zločevski.

Rusija nije jedina zemlja koja je ove godine imala rekordnu žetvu. Među vodeće agrarne zemlje probile su se Australija, Kanada, Kazahstan, Ukrajina i SAD, stoji u izvješću USDA-e. "Rekordni prinosi pšenice doveli su do pada cijena na vanjskom tržištu", objašnjava Arkadij Zločevski.

 

Najveće prepreke

Zasad Rusija ne može izvesti rekordnu količinu pšenice jer joj u tome smetaju niske cijene na svjetskom tržištu i zaštitna carina. Od 1. lipnja do 26. kolovoza 2016. godine, prema podacima Nacionalnog udruženja proizvođača žitarica, cijena pšenice 4. klase (a to je osnovna izvozna roba) pala je za 33% i sada iznosi 138 dolara za tonu. "Tempo rasta potrošnje je manji od tempa rasta prozvodnje, i s obzirom na to postoji određeni rizik da nećemo uspjeti prodati svu količinu koja je planirana za izvoz", kaže Zločevski.

Pored niskih cijena, izvoz pšenice ometa i zaštitna carina koju je Rusija uvela 2014. godine. "Zbog devalvacije rublja izvoz je postao vrlo unosan. U takvim okolnostima moglo bi doći do povećanja izvoza i rasta cijena žita i kruha na unutarnjem tržištu. Da bi se to izbjeglo, Vlada je uvela zaštitnu carinu na pšenicu", objašnjava Natalija Šagajda iz Centra za agrarnu i prehrambenu politiku pri Ruskoj akademiji za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS).

Ograničenja zbog pada rublja dovela su proizvođače u tešku situaciju, jer su im sada reducirani prihodi. "Poljoprivrednici su bili prisiljeni trošiti sve više novca za gorivo, zaštitna sredstva i rezervne dijelove za uvoznu tehniku, jer je sve to vezano za trenutni tečaj nacionalne valute", kaže Šagajda.

Pored toga, izvoznici su zbog carine prešli na kratkoročne ugovore (koji vrijede najviše 2-3 mjeseca) i prestali praviti zalihe, što se također odrazilo na cijenu pšenice, dodaje Zločevski.

Strahujući od reduciranja prodaje, Ministarstvo poljoprivrede Rusije zamolilo je 1. kolovoza 2016. godine Vladu da ukine izvoznu carinu na pšenicu. Vlada, međutim, još uvijek nije odgovorila na tu molbu.

"Sada se tečaj rublja stabilizirao, tako da je manja i opasnost od rasta cijena žita. U tim okolnostima može se očekivati da carina bude ukinuta", zaključuje Šagajda.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće