Rusija će o računima Hrvata informirati hrvatsku Vladu

Kommersant
Ruske vlasti su se usuglasile da će podatke o računima i porezima stranih državljana davati njihovim vladama. Sredinom svibnja, na forumu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Rusija se pridružila sustavu automatske razmjene poreznih informacija - Globalnom standardu izvještavanja – CRS (Common Reporting Standard), prenosi TASS. Otkrivamo na koga će ova odluka najviše utjecati.

Na koga će utjecati novi sporazum?

2017. godine počet će prikupljanje financijskih podataka o računima stranih fizičkih i pravnih osoba u ruskim bankama. 2018. će podaci biti predani poreznim organima država-sudionica sporazuma. Zasad su sporazum potpisale 82 zemlje, uključujući Hrvatsku. Međutim, nije nužno da će Rusija informacije razmjenjivati sa svim zemljama koje su potpisale sporazum. Formalno je Rusija dužna uskoro obavijestiti zemlje s kojima bi željela razmjenjivati ​​informacije, a procedura će početi tek uz obostranu suglasnost.

 

Kakve će informacije banke davati nadležnim poreznim organima?

Prema nacrtu zakona koji je glavno rusko porezno tijelo - Federalna porezna služba - već pripremilo, banke i financijeri morat će podnositi izvješća o investicijskim prihodima klijenata, o prodaji dionica, o stanju računa, kamatama na depozite, o obveznicama. Međutim, prvo će se morati razjasniti tko je krajnji korisnik računa ili vrijednosnih papira. 

 

Ako sam stranac, a plaću primam u Rusiji, trebam li brinuti?

Ako se smatrate ruskim rezidentom, podaci o vašim računima neće se prikupljati i analizirati. Međutim, svaka zemlja ima svoja pravila za utvrđivanje rezidencije. Da bi se stranac smatrao ruskim rezidentom, potrebna mu je boravišna dozvola ili radna viza i u zemlji mora živjeti najmanje godinu dana, primati u njoj plaću i plaćati porez. Međutim, postoje kriteriji koji se mogu koristiti da se fizička ili pravna osoba prizna poreznim rezidentom nekoliko zemalja (dvojni rezident). Oni će u tom slučaju možda morati plaćati porez i u svojoj zemlji. Američki građani, primjerice, moraju plaćati porez u Americi bez obzira na to gdje dobivaju plaću. 

 

Kako će se prikupljati informacije? Trebam li ispuniti upitnik?

Ako na računu imate manje od milijun dolara, banka će trebati samo informacije o vašem prebivalištu, odnosno o tome gdje ste registrirani i gdje plaćate porez. Ako na računu imate više od milijun dolara, banka može zahtijevati detaljnije informacije. Mogu vas nazvati službenici i pitati dodatna pitanja. Podaci o računima poslovnih subjekata čiji je iznos manji od 250 000 dolara neće se analizirati. Ako ste odlučili otvoriti novi račun, morat ćete ispuniti upitnik u kojem se pitanja uglavnom odnose na prebivalište.

 

Kako će sporazum utjecati na strani biznis u Rusiji?

Ako strana tvrtka u Rusiji radi kroz "kćeri" ili podružnicu koja plaća porez u Rusiji - banka neće prikupljati podatke. Posebno će zanimanje izazvati holdinzi i zaklade s obzirom na to da kod takvih oblika vlasništva krajnji vlasnik nije poznat. U zakladi postoji osoba kojoj je imovina predana putem fiducijarnog ugovora. U strukturi holdinga postoji razgranata mreža podružnica. Glavni cilj vlasti i banaka bit će saznati tko je stvarni vlasnik i krajnji korisnik.

 

Zašto se Rusija priključila sporazumu o razmjeni poreznih informacija?

Glavni cilj je borba protiv offshore poslovanja, a osobito pristup informacijama o vlasnicima ruskih računa u stranim bankama. Svatko tko pristane na razmjenu podataka s Rusijom, neće samo dobiti informacije o svojim stanovnicima, već će razmjenjivati iste podatke o Rusima.

U pripremi materijala koristili su se stručni komentari E&Y, PWC i podaci OECD-a.