Sirijska operacija - dokaz kvalitete ruskog oružja

Akrobatska pilotska grupa „Berkut“, Mi-28N „Noćni lovac“.

Akrobatska pilotska grupa „Berkut“, Mi-28N „Noćni lovac“.

Kommersant
Rusija je na vojnu operaciju u Siriji potrošila 464 milijuna dolara, ali zahvaljujući toj operaciji može daleko više zaraditi od prodaje oružja. Suma potencijalnih ugovora o izvozu naoružanja isprobanog u Siriji u narednim godinama može dostići 6-7 milijardi dolara.

Za pet i pol mjeseci, koliko traje operacija zračno-svemirskih snaga (ZSS) Ruske Federacije u Siriji, Rusija je potrošila preko 33 milijarde rubalja (464 milijuna dolara), izjavio je predsjednik Vladimir Putin.

Ti troškovi, međutim, nisu pretjerano veliki ako se u vidu ima očekivana dobit. Nekoliko vojnih izvora priopćilo je za tjednik Kommersant Denjgi da je poslije početka sirijske kampanje bilo dosta obraćanja stranih zemalja Federalnoj službi za vojno-tehničku suradnju RF u kojima je izražena zainteresiranost za proizvode ruskih vojno-industrijskih poduzeća. Većinom se radilo o interesu za zrakoplovnu tehniku.

"S jedne smo strane (u Siriji) mi demonstrirali borbene mogućnosti tehnike i privukli pažnju naručitelja, a s druge je strane više od polovice naših vojnih zrakoplova provjereno u ratnim uvjetima", kaže izvor spomenutog lista koji je dobro obaviješten o vojno-tehničkoj suradnji s drugim državama.

Ugovori s Alžirom koštat će 2 milijarde dolara

U prosincu 2015. godine Alžir je izrazio želju da kupi 12 bombardera Su-32. Prema riječima direktora Novosibirske tvornice aviona Čkalov Sergeja Smirnova, pregovori su trajali oko osam godina, ali se proces odvijao vrlo sporo. Tek je uspješno korištenje bombardera u Siriji dalo novi impuls tim pregovorima. Kako saznaje tjednik Denjgi, prva eskadrila Su-32 koštat će alžirsku vojsku najmanje 500-600 milijuna dolara, a nije isključeno da će zatim Alžir kupiti još 6-12 letjelica. Istodobno se očekuje početak pregovora o kupnji najmanje 10 lovačkih zrakoplova Su-35S. Čvrst ugovor o isporuci tolikog broja zrakoplova prema procjenama bi koštao 850-900 milijuna dolara.

S Alžirom je sklopljen i sporazum o izvozu oko 40 borbenih helikoptera Mi-28NE, čiji je prvi dio spreman za isporuku. Treba istaknuti da je uloga sirijske operacije u ovom slučaju nešto manja, jer je te letjelice prethodno već kupio Irak za borbu protiv Islamske države. U svakom slučaju, stručnjaci procjenjuju da rusko-alžirski ugovor o kupoprodaji Mi-28NE košta 600-700 milijuna dolara.

 

Što zanima jugoistočnu Aziju i Bliski istok?

Za lovce Su-35 interesiraju se i Indonezija, Vijetnam i Pakistan. Sve te zemlje imaju iskustvo korištenja sovjetskih i ruskih zrakoplova, ali sada žele znatno modernizirati svoj avio-park. U slučaju Indonezije i Vijetnama riječ je o ugovorima koji vrijede preko milijardu dolara, s time što će indonezijska vojska možda zatražiti od Rusije kredit za kupnju zrakoplova.

S Pakistanom je situacija nešto složenija, jer pored teške ekonomske situacije potencijalni posao ugrožavaju i geopolitički aspekti vezani za Indiju. Sugovornici tjednika Denjgi kažu da pakistanska vojska u najboljem slučaju može kupiti šest lovaca, ali čak i taj posao bi prema procjenama vrijedio oko 500 milijuna dolara.

Postoji interes i za helikoptere Ka-52 Aligator. Preko tvrtke Rosoboroneksport je s Egiptom sklopljen ugovor o kupoprodaji 46 letjelica koje će se početi isporučivati 2017. godine. Očekuje se da će demonstracija njihovih borbenih mogućnosti u Siriji pomoći u pronalaženju novih klijenata, prije svega na Bliskom istoku.

 

Očigledan primjer

Poseban slučaj je tenk T-90, koji je u Siriji izdržao pogodak iz američkog protutenkovskog raketnog sustava TOW. Taj trenutak je zabilježen na video-snimci koja se zatim pojavila na internetu.

Spomenuti primjer sada će se koristiti u pregovorima s klijentima, kaže top menadžer jednog vojno-industrijskog poduzeća. Među klijentima su Irak, Iran i druge zemlje Perzijskog zaljeva, kao i članice Zajednice neovisnih država.

Primjena sustava protuzračne obrane S-400 u Siriji izazvala je veliko zanimanje za ovaj proizvod u vojsci Saudijske Arabije i doprinijela je aktivizacija pregovora s Indijom o kupnji tog oružja. U oba slučaja se može govoriti o 2-3 milijarde dolara, ovisno o broju lansera.

Konstantin Makijenko, zamjenik ravnatelja Centra za analizu strategija i tehnologija, ističe da je nastala prava pomama za ruskim proizvodima, ali naglašava da "zasad to nije pretočeno u čvrste ugovore". Već sada treba početi sa sklapanjem ugovora, jer naručeno naoružanje s obzirom na proizvodni ciklus može biti završeno tek za dvije do četiri godine, dodaje stručnjak.

Više