Kako će izgledati Rusija 2030. godine?

Oleg Deripaska: "Svaki put kada dolazim u Moskvu pitam se što svi ti ljudi tamo rade."

Oleg Deripaska: "Svaki put kada dolazim u Moskvu pitam se što svi ti ljudi tamo rade."

Artjom Korotajev / TASS
Ruski ekonomisti, biznismeni i publicisti okupili su se u centru Sibira i iznijeli svoju viziju budućnosti Rusije.

Do ljeta 2016. godine u Rusiji treba biti pripremljen dokument pod nazivom "Strategija 2030", gdje se govori o budućnosti zemlje u narednih petnaest godina. Autori "strategije" su poznati ruski ekonomisti. Svoju verziju ruske budućnosti prezentirali su u centru Sibira, u sklopu Krasnojarskog ekonomskog foruma.

 

Regije umjesto Moskve

Počevši od 2000-ih u Rusiji je prikupljanje poreza centralizirano i koncentrirano u Moskvi, uslijed čega je ruska prijestolnica postala grad koji se najbrže razvija u cijeloj zemlji.

Ekonomisti kažu da će u budućnosti sve biti drugačije. Ekonomija Moskve je zabilježila rast uglavnom zahvaljujući razvoju sfere usluga. Međutim, u uvjetima smanjenja bruto nacionalnog dohotka uslijed pada cijena nafte taj potencijal je već iscrpljen. Sada je, kažu oni, potrebno stimulirati ljude da iz sfere usluga prijeđu u druge sektore gospodarstva.

Najtvrđi stav je iznio Oleg Deripaska, jedan od najbogatijih ljudi Rusije (prema podacima lista Forbes on posjeduje 6,2 milijarde dolara), vlasnik tvrtke "Rusal" - najvećeg proizvođača aluminija u svijetu. Prema njegovim riječima, "Moskvu treba raseliti". "Svaki put kada dolazim u Moskvu pitam se što svi ti ljudi tamo rade", izjavio je poduzetnik, čije su osnovne aktive koncentrirane u Sibiru.

 

Poljoprivreda umjesto IT sektora

Poljoprivreda je u 18. stoljeću bila najnaprednija gospodarska grana, dok je u 19. i 20. stoljeću postala simbol zaostalosti. Galopirajući rast gospodarstva SSSR-a u razdoblju od 1920. do 1960. objašnjava se masovnim preseljavanjem stanovništva iz sela u gradove. Suvremena ekonomija funkcionira drukčije i poljoprivreda može postati izvor novih tehnologija, koji nije ništa manje važan od IT sektora.

Sljedeća tehnološka revolucija, prema prognozama futurologa, dogodit će se u sferi prehrane. Preorijentacija na poljoprivredu će pomoći Rusiji da se na vrijeme prebaci sa sirovinske ekonomije na prehrambenu. Rusija je zemlja s najvećim teritorijem na svijetu, pa prema tome može postati i pravi poligon za razvoj agroindustrijskih tehnologija. Najupečatljiviju izjavu po tom pitanju dao je potpredsjednik ruske vlade Arkadij Dvorkovič: "Rusija već sada zagrijava svijet. Rusija ga može i nahraniti".

 

Privatni biznis umjesto državnog

Glavne institucije razvoja u Rusiji su banke koje pripadaju državi. To su najveća ruska banka "Sberbank" i njen rival - banka "VTB", a također banka "Web", koja je osnovana radi financiranja infrastrukturnih projekata. Upravo ove tri banke su financirale održavanje Olimpijskih igara u Sočiju u veljači 2014. godine. Uslijed zapadnih sankcija one su odsječene od svjetskih tržišta kapitala. Kako je izjavio Oleg Deripaska, dvije-tri banke "ne mogu izvući rusku ekonomiju" - treba imati najmanje osam banaka.

Inicijatori njihovog osnivanja trebaju biti vlasnici velikih kompanija, a na čelu takvih banaka mogli bi biti nekadašnji članovi Vlade koji ostanu bez posla uslijed smanjenja broja zaposlenih u državnom aparatu. Odmah zatim treba provesti totalni outsourcing državnih funkcija. Na primjer, u obrazovanju i socijalnoj sferi sve veću ulogu trebaju igrati nevladine organizacije.

 

Alzheimerova bolest umjesto infarkta

U razvijenim zemljama jedna od glavnih stavki troškova na medicinu je liječenje Alzheimerove bolesti. U Rusiji ljudi uglavnom ne dožive uzrast u kome nastupa ova bolest, tj. umiru ranije od bolesti srca i krvnih žila. Sprečavanje tih bolesti je glavni pravac razvoja medicine u budućnosti. Liječnici ubuduće trebaju spriječiti bolesti, a ne ih liječiti. Rusiji u tom pogledu Francuska može poslužiti kao primjer. I pored kratkog radnog tjedna (45 sati, za razliku od SAD-a gdje je radni tjedan 70 sati) i malog broja stanovnika, francuski stručnjaci su uspjeli stvoriti potrebne tehnologije. U tome je glavnu ulogu odigrala podrška obrazovanju. "Obrazovanje je u Francuskoj odlično, iako oni tamo rade mrzovoljno i veliki su hedonisti", izjavio je akademik Aleksandar Kulešov.

Tekst je utemeljen na izvještajima rektora Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS) Vladimira Mau, akademika Aleksandra Kulešova, publicista Aleksandra Arhangeljskog, direktora tvrtke "Rusal" Olega Deripaske i zamjenika premijera Arkadija Dvorkoviča.

Više