Zašto je ruski rubalj tako nestabilan

Valerij Šarifulin/TASS
RBTH je istražio probleme s ruskom nacionalnom valutom, naftom te njihov složen međuodnos.

Posljednje vrijeme nije nimalo jednostavno za ruski rubalj. U zadnjih nekoliko mjeseci izgubio je oko 20% vrijednosti u odnosu na američki dolar i euro, a potom je povratio oko 10% svojeg pada. Ovo nije prvi put da se događaju nagle promjene s rubljom, osnovni razlog njegove volatilnosti je promjena cijena nafte.

 

Koliko rubalj ovisi o nafti?

Često se govori da je vrijednost ruskog rublja izvedena od cijene nafte. Nakon što je početkom siječnja 2016. cijena nafte Brent pala do 27$ za barel, rubalj je dosegnuo povijesni minimum u odnosu na dolar i euro. Čim je postalo poznato da je na izvanrednom zasjedanju OPEC-a odlučeno da postoji mogućnost da će se smanjiti proizvodnja nafte za 5%, cijena barela narasla je do 35$. Odmah zatim skočio je i rubalj.

Ruska valuta raste i pada kao i nafta, odnosno njezin tečaj u potpunosti ovisi o cijenama nositelja izvora energije. Ako se i pokuša smanjiti ovisnost o tim izvorima, to se neće dogoditi brzo. Za to bi bilo potrebno preorijentirati strukturu ruske ekonomije. Prema računicama ekonomista Sergeja Hestanova, za to bi bilo potrebno 15 godina. Druga varijanta je uvođenje rigorozne valutne kontrole, što neizbježno dovodi do pojave crnog tržišnog tečaja. Takva praksa funkcionira u Venezueli: prilikom izlaska u inozemstvo stanovnik države može promijeniti dolare, samo ako pokaže avionsku kartu. U državi se čak pojavilo tržište falsificiranih karata za mijenjanje novaca. No ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je istaknuo da u Rusiji neće biti nikakvih ograničenja koje se tiču mijenjanja novaca.

 

Kad je sve počelo?

U 2014., nakon što su cijene nafte pale niže od 100% za barel, ruska Središnja banka je objavila da prelazi na slobodni tečaj rublja. Prije toga su vlasti utvrdile valutni koridor te ako se rubalj udaljavao od zadanog tečaja, onda je Središnja banka počinjala prodavati dolare na tržištu.

U situaciji naglog pada cijene nafte i izvođenja kapitala iz Rusije zbog sankcija, Središnja banka je odustala od podrške rublja. Inače bi Središnja banka morala igrati protiv čitavog tržišta i svih spekulanata, što bi značilo da bi Rusija mogla izgubiti zlatne valutne rezerve.

Zbog toga je rubalj tijekom godine pao za 60% u odnosu na dolar i euro. To je stanovništvo jako osjetilo, jer su naglo poskupjeli uvozni proizvodi i avionske karte. Putovanja u inozemstvo postala su skuplja. To je sve dovelo do rasta inflacije unutar države

 

Tko će izvući korist od te ovisnosti?

Prije svega, na dobitku je ruski budžet, koji, prema službenim podacima, 60% ovisi o naftno-plinskim prihodima. Svi budžetni prihodi i troškovi određuju se u rubljima. Zbog toga se smanjenje cijena nafte može nadoknaditi nižim tečajem rublja – u budžetu će biti jednak broj novaca. Recimo, budžet za 2016. predviđen je po prosječnoj godišnjoj cijeni nafte u iznosu od 50$ za barel marke Brent i tečaja rublja u iznosu od 60 rubalja za američki dolar.

No ako će nafta koštati 25$ za barel, onda će dolar morati poskupiti za Ruse do 120 rubalja. To je zapravo kritična razina za rusku ekonomiju, zbog toga vlada ne bi smjela dopustiti takav tečaj, koji dovodi do deficita budžeta. U 2015. deficit budžeta je, prema podacima Ministarstva financija, iznosio 2,6% BDP-a, a u 2016. bit će barem 3%.

 

Što može napraviti Središnja banka?

Kao i u bilo kojoj državi, Središnja banka može povisiti glavnu stopu – vrijednost para u državi na koju se orijentiraju privatne bane. Visoka kreditna stopa štiti ekonomiju od pregrijavanja, ali ne omogućuje poduzećima da dobiju kredite za razvoj. U takvoj situaciji mnoge banke su odbile izdavati kredite. Ekonomisti su uspoređivali nastalu situaciju u biznisu sa sportskom dvoranom u kojoj su izbacili kisik. Međutim, Aleksej Kudrin, bivši šef Ministarstva financija i osobni prijatelj Vladimira Putina, više puta je izjavio da se stopa mora još više povećati – do 30%. Kasnije je stopa smanjena do 11%. Radi usporedbe, u SAD-u stopa iznosi 0, 25 – 0, 5%, a u Europskoj uniji – 0, 05%.

U pripremi materijala RBTH-a pomogli su Sergej Hestanov, stručnjak za makroekonomiju, docent na RANHiGS-u te Semen Nemcov, analitičar kompanije Russ-Invest i Petr Daškevič, analitičar UFS IC.

Više