Postaje li rubalj jači kupovinom dolara?

Centralna banka Rusije ponovo je počela kupovati dolare da bi popunila devizne rezerve, priopćeno je u informativnoj službi banke. Zasada suma kupljenih dolara nije velika i kreće se od 100 do 200 milijuna dnevno. Recimo, 13. svibnja je kupljeno 181 milijun, a 14. svibnja 200 milijuna dolara. Alla Dvorecka, profesorica na fakultetu socijalnih i ekonomskih znanosti Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS), kaže da Rusija nije ugrožena, sudeći po međunarodnom standardu likvidnosti zemlje, odnosno propisanoj razini dovoljnih međunarodnih deviznih rezervi, i da se, štoviše, nalazi među desetak zemalja sa zadovoljavajućim deviznim rezervama, te zahvaljujući tome može osigurati potrebnu količinu izvoza te otplaćivati vanjski dug. Kao opravdaniji razlog za kupovinu deviza profesorica Dvorecka navodi opasnost od pretjeranog jačanja ruske nacionalne valute. 

Rubalj trenutno najprofitabilnija valuta na svijetu Od početka veljače do početka travnja 2015. godine ruski je rubalj skočio za 22,3 posto i tako postao najprofitabilnija valuta na svijetu. Stručnjaci zasad nisu sigurni hoće li nagli rast rublja imati dugoročnu tendenciju. Ranije, u prosincu 2014., ruska valuta je izgubila vrijednost za oko 50% u odnosu na američki dolar i euro.

Glavni razlozi  

„Ako imamo u vidu da dnevni devizni promet iznosi oko 5 milijardi dolara, onda suma od 100 do 200 milijuna dolara, koliko dnevno kupuje Centralna banka, ne bi trebala značajnije utjecati na dinamiku deviznog tržišta”, kaže Dmitrij Bedenkov, šef odjeljenja za analitiku investicijske kompanije Russ-Invest. Prema njegovim riječima, ovakav potez nadležnog regulativnog organa za stabilizaciju tečaja treba shvatiti kao poruku tržištu da Centralna banka nije zainteresirana za pretjerano jačanje rublja. „Vanjskopolitička situacija je sada povoljnija, pa je i cijena nafte stabilnija. Ovakvo stanje na tržištu je, uz intervencije Centralne banke, doprinijelo stabilizaciji tečaja rublja. Povećana je količina izvoza, a to usporava proces zamjene uvoznih proizvoda domaćim, kao i privredni rast”, objašnjava Ala Dvorecka. Osim toga, jačanje rublja ne ide na ruku uvoznicima, posebno onima koji uvoze sirovine. Jaka nacionalna valuta utječe i na budžet, budući da prihodi od nafte i plina čine više od 50% federalnog budžeta RF. 

Utjecaj na privredu 

„Dalje jačanje rublja bi u ruskoj ekonomiji i privredi moglo izazvati niz neugodnih posljedica. Kompanijama koje su orijentirane na izvoz odgovara slabija nacionalna valuta. To prije svega vrijedi za kompanije koje izvoze robu u čiju cijenu je uračunata visoka stopa PDV-a”, kaže glavni analitičar investicijske kompanije UFS  Ilja Balakirev. Štoviše, prema njegovim riječima, u oblasti metalurgije cijene na svjetskom tržištu su već duže vrijeme na minimumu, što u uvjetima jačanja rublja izvoznike metalurških proizvoda dovodi u još nepovoljniji položaj. 

Centralizirana politika 

Nova praksa Centralne banke je u suprotnosti s odlukom o prelasku na „plivajući”, odnosno slobodan tečaj rublja. „Službeno obnavljanje redovnog otkupljivanja strane valute na domaćem tržištu na prvi pogled predstavlja korak unazad u realizaciji odluke Centralne banke Rusije o prelasku na plivajući tečaj rublja”, kaže Alla Dvorecka. Ona objašnjava da su početkom 2014. prekinute ciljane devizne intervencije, a do kraja godine Centralna banka se pokušala u potpunosti povući s tržišta, što je drastično snizilo tečaj rublja koji je oslabio pod utjecajem makroekonomskih i geopolitičkih čimbenika. „Zato je Centralna banka Rusije zadržala pravo da intervenira na deviznom tržištu ukoliko procjeni da je financijska stabilnost ugrožena”, dodaje profesorica.

Pa ipak, prema riječima Alle Dvorecke, u „igri snižavanja” tečaja rublja potrebna je taktika. Treba popraviti ugled nacionalne valute, njenu konkurentnost i kupovnu moć. „Kada je Centralna banka u drugoj polovini 2014. godine trošila nekoliko milijardi dolara dnevno sa ciljem da zaustavi nagli pad tečaja rublja, to nije mnogo pomoglo. Sada je važno dati signal koji će umiriti devizne špekulante”, objašnjava Ilja Balakirev. On smatra da ukoliko takvi signali budu sistemski i nedvosmisleni, to će bolje utjecati na tržište nego kupovina deviza.