Rusija i Kina potpisale rekordne ekonomske ugovore

Izvor: Konstantin Zavražin/RG.

Izvor: Konstantin Zavražin/RG.

Tijekom službenog posjeta Moskvi kineskog predsjednika Xi Jingpinga kineske banke potpisale su ugovore o financiranju ruskih projekata. Ruske kompanije su, sa svoje strane, spremne povećati isporuke plina i putničkih zrakoplova Suhoj SuperJet 100 u Kinu.

Tijekom službene posjete Moskvi kineskog predsjednika Xi Jingpinga ruske kompanije sklopile su odmah s kineskim partnerima nekoliko krupnih ugovora. Uglavnom su svi ugovori u ruskim rubljama i kineskim juanima, izvještava RIA Novosti. ''[Rusija i Kina] namjeravaju pojačati suradnju u financijskoj oblasti, između ostalog širokom upotrebom rublja i juanima u ugovorima'', izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon susresta s kineskim kolegom. Prema njegovim podacima, ''samo za prva dva mjeseca ove godine udio nacionalnih valuta u bilateralnim ugovorima nadmašio je 7%''. Prije svega, ugovori se bave time da kineske banke financiraju ruske projekte: prema riječima stručnjaka, to je posebno važno u uvjetima sankcija i zatvaranja zapadnih tržišta za ruske kompanije.


Važni projekti

Hoće li svjetski novac uskoro govoriti na kineskom jeziku?
Kina će uskoro ostvariti svoju namjeru da Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB), konkurent Svjetskoj banci, počne s radom.

Uglavnom su ruske banke dobile kredite od kineskih partnera u juanima. Konkretno govoreći, najveća ruska državna banka Sberbank otvorila je u Državnoj razvojnoj banci Kine kreditnu liniju u iznosu od 6 milijardi juana (966 milijuna dolara). Sredstva će biti usmjerena na modernizaciju kompanije Eurocement, najvećeg proizvođača cementa u Rusiji. VTB, druga po veličini državna banka u Rusiji, potpisala je ugovor s Eksportno-importnom bankom Kine o otvaranju kreditne linije u iznosu od 3 milijarde juana (483 milijuna dolara), a Vnešekonombank, glavna institucija za razvoj, dobila je od iste banke 3, 9 milijarde juana (628 milijuna dolara) za petnaestogodišnji projekt proizvodnje specijalnih čelika u Rusiji.

Od rusko-kineskih projekata Ilja Balakirev, glavni analitičar UFS IC, ističe prije svega suradnju u željezničkom i automobilskom sektoru. Konkretno, šef Gazproma Aleksej Miller i zamjenik predsjednika Kineske nacionalne naftno-plinske korporacije (SNRS) Wang Dongjing potpisali su ugovor o glavnim uvjetima isporuke plina iz Rusije u Kinu ''po zapadnoj maršruti'' -  plinovodu Altaj, duljine 2 700km. Radi se o isporuci 30 milijardi kubnih metara. Ta bi isporuka trebala trajati 30 godina. Vrijednost projekta nije točno određena, ali se 2006. procjenjivala na 363 milijarde rubalja (7,1 milijardi dolara). Sa svoje strane Ujedinjenja korporacija za konstruiranje aviona (OAK) planira prema ugovoru s kineskom stranom isporučiti u Kinu u sljedeće tri godine 100 zrakoplova Suhoj SuperJet-100. Uzimajući u obzir cijenu svakog zrakoplova (36 milijuna dolara), ukupna vrijednost ugovora iznosi 3, 6 milijarde dolara.

Kineske vlasti su, sa svoje strane, obećale da će uložiti 300 milijardi rubalja (5,9 milijarde dolara) u izgradnju visokobrzinske željeznice Moskva-Kazanj. To će biti prva takva željeznička pruga u Rusiji. Trajanje puta duljine 700km između Moskve i Kazanja iznosit će 3, 5 sata (trenutno iznosi 11, 5 sati). Kineske kompanije gradit će novu željezničku prugu.


Neravnopravni odnosi

Što Rusija dobiva od sudjelovanja u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci?

Prema riječima stručnjaka, novi ugovori povećavaju ovisnost ruskih kompanija o kineskom kapitalu. ''Kina je već prva svjetska ekonomija prema paritetu kupovne moći BDP-a i naš izravni susjed. Uzimajući u obzir razlike u veličini ekonomije, razlike u potrebama, financijskim resursima,  isto je razumljivo to što se Kina ponaša 'kao stariji brat''', govori Ilja Balakirev. Iako, prema njegovim riječima, Rusija će ovisno o vlastitim mogućnostima graditi odnose na principima ravnopravnosti.

''Proširenje suradnje između Rusije i Kine u određenoj mjeri bilo je prisiljeno, iako je, općenito govoreći, potpuno logično i korisno i za jednu i drugu strnau'', smatra Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga Finam. Prema njegovim riječima, to je zbližavanje u određenoj mjeri diktirano promjenama na svjetskoj političkoj sceni te željom zemalja u razvoju da što više utječu na globalne procese. Stručnjak ističe da se na toj pozadini ubrzala integracija neslužbene institucije BRICS-a: u 2015. održat će se samit te neslužbene organizacija u Ufi (1330 km na istok od Moskve). 

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće