Zašto Rusija nije dala Grčkoj kredit za Turski tok?

Novac za izgradnju grčkog ogranka Turskog toka bit će osiguran u okviru rusko-europskog konzorcijuma, izjavio je šef Gazproma Aleksej Miller nakon pregovora u Ateni, prenosi Interfaks. Dosada je Atena očekivala da će od Rusije dobiti državni kredit za vlastite potrebe, i da će ga zatim vraćati od tranzitnih taksi za plin kada kroz Grčku bude izgrađen nastavak Turskog toka. To je 15. travnja izjavio ministar energetike Grčke Panagiotis Lafazanis. Strani mediji (Spiegel-Online) čak su naveli i sumu mogućeg predujma: 3-5 milijardi eura.

Turski tok je plinovod kapaciteta 63 milijarde kubnih metara plina, koji treba biti alternativa tranzitu kroz Ukrajinu. Magistrala će biti sprovedena po dnu Crnog mora u Tursku, a zatim kopnom do granice s Grčkom, gdje će biti izgrađeno čvorište za raspodjelu plina. Prema Gazpromovom prijedlogu, same europske zemlje trebaju izgraditi nastavak plinovoda na svojem teritoriju.  

Oprezan manevar

Stručnjaci s kojima je razgovarao RBTH smatraju da je Gazpromova oprezna odluka uvjetovana ekonomskim i političkim čimbenicima.

U Europi se pojavila koalicija zemalja koje podržavaju Turski tok U Europi se formira politička koalicija za potporu ruskom projektu provođenja plinovoda Turski tok. Po mišljenju ruskih stručnjaka, novi blok će dodatno osnažiti ruski projekt.

„Iskustvo ’Južnog toka’ naučilo je sve strane da budu opreznije. Prijevremeni predujam u ranoj fazi pregovora bio bi neoprostivi luksuz u ovom projektu“, kaže Aleksandar Kurdin iz Analitičkog centra pri vladi RF. Prema njegovim riječima, zasada javnosti nisu poznati podaci o sudionicima projekta i budućim klijentima među europskim kompanijama. „Vjerojatno se vode intenzivni pregovori, ali je preuranjeno davati financijska sredstva prije nego što se oni okončaju“, objašnjava Kurdin.

Šanse da se potrebne 2 milijarde eura u okviru rusko-europskog konzorcijuma su velike, smatra Elizaveta Belugina, analitičar brokerske kompanije FBS. Vrijednost projekta je otprilike ravna jednom postotku bruto domaćeg proizvoda Grčke, što znači da će to biti prilično dobra podrška ekonomiji ove zemlje. Obećani kapacitet protoka (47 milijardi kubnih metara godišnje – op. red.) donosit će Grčkoj stotine milijuna dolara godišnje, podsjeća Aleksandar Kurdin. Ukupan dug Grčke u odnosu na bruto domaći proizvod iznosi 174% (podaci MMF-a za 2014. godinu).

Hoće li se odužiti izgradnja „Turskog toka“?

Zasada su pregovori o Turskom toku vođeni na razini deklaracija o namjerama. S jedne strane, činjenica da je Grčka potvrdila svoju zainteresiranost za izgradnju plinovoda može se ocijeniti kao dobar znak za investitore, uključujući i moguće partnere među europskim kompanijama, smatra Kurdin. S druge strane, da bi plinovod bio izgrađen potrebna je suglasnost Turske i EU. „Sudeći po komentarima predstavnika europskog rukovodstva, projekt će se morati detaljno razmotriti. Što se tiče Turske, zasada ruska i turska strana vode pregovore o cijenama. Prema tome, malo je vjerojatno da će se ove godine projekt početi realizirati“, smatra Elizaveta Belugina.

Više o "Južnom toku"

Stručnjaci skreću pozornost i na moguće slabljenje aktivnosti Grčke u angažiranju na ovom projektu. „To što Grčka neće dobiti kredit koji bi vraćala od budućih tranzitnih taksi znači da ona neće moći olakšati trenutno stanje u kojem se nalazi. Zbog toga, uzimajući u obzir sav teret tekućih problema, zanimanje Grčke za projekt može opasti“, pretpostavlja Belugina. Ministar energetike Grčke Panagiotis Lafazanis, koji je 15. travnja izjavio da postoji mogućnost sklapanja sporazuma o plinovodu tijekom tjedna, nakon razgovora s Millerom govorio je samo o „sljedećim tjednima“.