Što Rusija dobiva od sudjelovanja u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci?

Rusija je podnijela zahtjev za sudjelovanje u kapitalu Azijske infrastrukturne investicijske banke (AIIB). To je izjavio prvi potpredsjednik ruske vlade Igor Šuvalov. Na taj način Rusija može postati suosnivač nove azijske razvojne institucije. Kina će biti glavni ulagač, a udio Rusije u organizaciji zasada nije objavljen.

„Sudjelovanje Rusije kao zemlje-osnivača može joj donijeti određene privilegije, između ostalog i u dobivanju olakšica prilikom finansiranja projekata, i ujedno joj može osigurati mogućnost punopravnog sudjelovanja u upravljanju bankom“, smatra Sergej Fomin, direktor pravnog odjeljenja investicijske kompanije UFS. Po njegovim riječima, važna je i slika koja se na taj način stvara o Rusiji: „I ovog puta Rusija se može pokazati ne samo kao moćna vojna sila, nego i kao ekonomski moćna država“. 

Pravila AIIB-a

Hoće li svjetski novac uskoro govoriti na kineskom jeziku? Kina će uskoro ostvariti svoju namjeru da Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB), konkurent Svjetskoj banci, počne s radom. Ključni saveznici SAD-a u Europi izrazili su želju da postanu članice mega-banke pod kineskim okriljem, što je izazvalo ogromno nezadovoljstvo Washingtona. Rusija je riješila sudjelovati i u radu nove banke.

U banku mogu stupiti sve zemlje i ekonomski subjekti koji su „zainteresirani za ekonomski razvoj Azije i cijelog svijeta“. Memorandum o pripremi za osnivanje banke su 24. listopada 2014. već potpisali predstavnici 21 zemlje, uključujući Kinu, Indiju i Singapur. Želju da stupe u novu strukturu tijekom protekla dva tjedna izrazili su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Švicarska, Luksemburg, Australija i Nizozemska.

Doduše, još je vrlo daleko do stvaranja globalne protuteže sa zapadnim financijskim institucijama, smatra ruski ekonomist Sergej Hestanov. Prema njegovim riječima, Kina kao glavni osnivač AIIB-a ima vrlo tijesne ekonomske veze sa SAD-om. „U tim uvjetima Kina pokušava stvoriti konkurentnu financijsku strukturu, ali ipak neće doći do oštrog sukoba“, ističe Hestanov.

Osnivački kapital nove banke može dostići 100 milijardi dolara. Prema riječima Sergeja Fomina, vremenom se kapital banke može povećati i zahvaljujući priljevu privatnih sredstava azijskih investitora. „U tom slučaju ta banka može postati fundamentalna institucija u novom financijskom sistemu Azije“, kaže Fomin.

Konkurencija između banaka

Stručnjaci, međutim, podsjećaju da je Moskva već prijavila sudjelovanje u Razvojnoj banci BRICS-a, a ta financijska institucija je po mnogo čemu slična AIIB-u. I jedna i druga banka namjeravaju se baviti investiranjem u infrastrukturu, a usporediva je i količina njihovog osnivačkog kapitala. „Oba projekta su sada u početnom stadijumu. Rusija će se koncentrirati na onu razvojnu instituciju koja se pokaže kao uspješnija“, kaže Sergej Hestanov.

800 milijardi dolara godišnje

Prema ocjenama Azijske razvojne banke (ARB), Aziji će biti potrebno oko 800 milijardi dolara investicija godišnje za izgradnju infrastrukture u razdoblju do 2020., dok ARB za takve projekte godišnje izdvaja samo 10 milijardi dolara zajmova.

Prema mišljenju Jaroslava Lisovolika, šefa analitičkog odjeljenja Deutsche Bank, ima smisla da Rusija sudjeluje u takvim institucionalnim projektima kao što je AIIB, čak i pored toga što je već uključena u sličnu strukturu. „To je instrument za jačanje integracije ruske ekonomije u Aziji kao iznimno važnoj regiji, što znači da je taj projekt važan za Rusiju ne samo s gledišta privlačenja resursa u kratkoročnoj perspektivi, nego i kao instrument za buduće zbližavanje s Azijom u investicijskoj sferi“, ističe Jaroslav Lisovolik. Paralelno osnivanje AIIB-a i Razvojne banke BRICS-a stručnjaci dovode u vezu sa činjenicom da je svjetskoj ekonomiji potrebna alternativa za uobičajene financijske strukture poput MMF-a i Svjetske banke. „Najvjerojatnije će se Razvojna banka BRICS-a i AIIB-a odlučiti za koordinaciju, a ne konkurenciju. To može biti izvjestan izazov za Svjetsku banku“, kaže Lisovolik.