Koliko je Rusija potrošila na Krim?

Dio novca je stigao na Krim u vidu neposredne pomoći ruskih regija. Izvor: Mihail Voskresenski / RIA Novosti.

Dio novca je stigao na Krim u vidu neposredne pomoći ruskih regija. Izvor: Mihail Voskresenski / RIA Novosti.

Prije točno godinu dana, 18. ožujka 2014., Rusija je dobila dva nova federalna subjekta: Republiku Krim i grad od posebnog značaja Sevastopolj. Integriranje Krima u političke, financijske, pravne i obrazovne tokove RF i dalje je tijeku. RBTH u današnjem tekstu govori koliko je integracija novih subjekata do sada koštala Rusiju.

Troškovi pripajanja Krima Rusiji iznose ukupno oko 140 milijardi rubalja (2, 2 milijarde dolara prema tečaju od 16. ožujka 2015.). Sredstvima iz federalnog budžeta treba dodati i namjensku pomoć regije i zadržavanje poreza.

Pregled tiska: Vrhovna Rada priznala okupaciju Donbasa, pozicija zapadnih država po pitanju Krima

Ukrajina je na program razvoja poluotoka Krima do ožujka 2014. trošila oko 120 milijuna dolara godišnje (u razdoblju 2010-2011.). „To je za nas bila prilično velika suma“, kaže Nikolaj Azarov, ukrajinski premijer za vrijeme predsjedničkog mandata Viktora Janukoviča, koji je nakon Majdana morao napustiti Ukrajinu.

Još u ožujku prošle godine, odmah nakon pripajanja nove regije, bilo je jasno da će Rusiju koštati daleko više. Nitko, međutim, nije mogao znati točnu sumu. Pojedini dužnosnici i analitičari su pretpostavili da će ona iznositi između 100 i 130 milijardi rubalja (3-4 milijarde dolara prema tečaju od travnja do lipnja 2014.). 


Krimski budžet

Prema podacima Ministarstva financija, iz federalnog budžeta je utrošeno ukupno 124,7 milijardi rubalja (2 milijarde dolara prema tečaju od 16. ožujka 2015.). Od toga je 90,8 milijardi rubalja (1,4 milijarde dolara) izdvojeno za plaće u državnom sektoru, za socijalna davanja, izdržavanje institucija i pokrivanje deficita budžeta Umirovljeničkog fonda ove regije. Još 33,9 milijardi rubalja (600 milijuna dolara) utrošeno je za namjenske transfere. Iz odgovarajućih odluka Vlade vidi se da su to troškovi za osiguravanje električne energije i grijanja, za opskrbu vodom, građevinske radove, promet, obrazovanje i pomoć u sferi stambeno-komunalnog sektora te za podršku zaposlenosti i druge pravce.

Dramatične epizode iz povijesti Krima
RBTH predstavlja odabrane epizode po kojima je Krim zabilježen na karti svijeta mnogo prije nego što su njegovi stanovnici nedavno glasali za ulazak u sastav Rusije.

Osim toga, postojao je i „zatvoreni dio“, po kojem su se financirali radovi u vojno-pomorskoj bazi i drugi zadaci Ministarstva obrane. Ta suma je bila „znatno manja“ od „otvorenog“ dijela troškova, kaže federalni dužnosnik koji je upoznat s budžetskim procesom na Krimu.


Pomoć ruskih regija

Dio novca je stigao na Krim u vidu neposredne pomoći ruskih regija. Vlada je 11. kolovoza 2014. utvrdila shemu vezivanja lokalnih regija Krima za 21subjekt federacije. Svaki taj subjekat je bio dužan podržati novu rusku regiju. Tako su krimske regije dobile preko 2,7 milijardi rubalja pomoći (71 milijun dolara po tečaju od rujna 2014.). Od tog novca je 42% utrošeno na zdravstvo i sport, a 23% na stambeno-komunalni sektor i infrastrukturu.

Tatarstan je Bahčisarajskoj regiji Krima uplatio 140 milijuna rubalja (3,6 milijuna dolara prema tečaju od rujna), „s tim što je bilo preporučeno uplatiti 75-90 milijuna rubalja“, rekao je za RBK-Tatarstan zamjenik ministra za pitanja Krima Andrej Cemahovič. Prema njegovim riječima, novac je utrošen na opskrbu vodom za piće, poljoprivrednu proizvodnju i renoviranje bolnica, a dio sume su osigurale velike kompanije Tatarstana.

Tjumenska oblast bila je zadužena za Crnomorsku regiju Krima. Kapitalno su renovirane četiri škole i vrtić, i izgrađeni su sportski tereni, kaže predstavnik gubernatora Vladimira Jakuševa. Renoviranje je realizirano po principu sufinanciranja preko specijalnog fonda, na koji su stanovnici uplaćivali vlastiti novac, a tjumenski građevinari sredstva od svog profita.

Infografika: Koliko je Rusija potrošila na Krim?.

Ispostavilo se da je donatora bilo više nego na listi Vlade. Pojedine regije su dobrovoljno pomagali Krimu. Burjatija je, recimo, za pomoć Krimu izdvojila preko 5,2 milijuna rubalja.


Porez su zadržali za sebe

Tijekom cijele 2014. na Krimu je bio na snazi prijelazni period, u kojem na teritoriju regije nisu vrijedili svi ruski zakoni. Konkretno, Krim je zadržavao sav poreski priljev koji treba uplaćivati u federalni budžet. Prema podacima Federalne poreske službe, priljev poreza u konsolidirani budžet Krima i Sevastopolja tijekom 2014. je iznosio 34,6 milijardi rubalja (556 milijuna dolara prema tečaju od 16. ožujka 2015).

Što je Rusija napravila na Krimu za mjesec dana?

Najvažnije je da je poluotoku ostavljen čitav porez na dodanu vrijednost (PDV), koji po zakonu treba ići u federalni budžet. To je oko 7 milijardi rubalja (112 milijuna dolara), kaže profesor Moskovskog državnog sveučilišta i stručnjak za probleme regije Natalija Zubarevič. „Realna razina doniranja Krima iznosi 85%, tj. 80% ako se ne računa PDV“, kaže. „Radi usporedbe, razina doniranja Ingušetije je 87%, a Čečenije 82%.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće