Krasnojarski ekonomski forum: Rusija traži nove trgovinske partnere

Od 26. do 28. veljače u sibirskom gradu Krasnojarsku uz podršku Vlade RF održan je 12. Krasnojarski ekonomski forum, koji tradicionalno okuplja političare i biznismene iz nekoliko desetina zemalja.

„Svi investitori su dobrodošli, nemamo nikakav natječaj za izbor onih s kojima ćemo raditi“, izjavio je na Krasnojarskom ekonomskom forumu zamjenik predsjednika Vlade Arkadij Dvorkovič. On je konkretno spomenuo kineske investitore, koji već posluju aktivnije i brže od investitora iz drugih zemalja, a Kina je najveći partner Rusije u azijsko-tihooceanskoj regiji, i to partner za koga „ne postoji alternativa“ s obzirom na veličinu zemlje i snagu ekonomije. Osim toga, kako je istaknuo Dvorkovič, Rusija u azijsko-tihooceanskoj regiji ne razmatra samo mogućnosti poslovanja s azijskim, nego i s latinoameričkim zemljama, i zainteresirana je za suradnju sa svim partnerima.

Privlačenje partnera

Kako je objasnio zamjenik ministra ekonomskog razvoja Rusije Stanislav Voskresenski, „nije riječ ni o kakvom zaokretu prema Aziji, nego je u tijeku pragmatičan rad na promoviranju ruskih interesa u azijsko-tihooceanskoj regiji, i taj rad neće nanijeti nikakvu štetu odnosima s tradicionalnim partnerima u Europskoj uniji i Americi. „Prema ocjeni MMF-a Kina je već sada prva ekonomija svijeta, a članice Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) zajedno čine sedmu ekonomiju svijeta. Udio Kine, Japana i ASEAN-a u svjetskoj ekonomiji iznosi 27%, a udio Europe 21%, izjavio je zamjenik ministra. Međutim, prema njegovim riječima, samo 1% svih azijskih investicija ulaže se u Rusiju. „Suočeni smo sa činjenicom da azijske zemlje krajnje slabo poznaju rusku ekonomiju. Spremni smo pružati podršku svakom pojedinačnom stranom investitoru, da im pomažemo u savladavanju birokratskih prepreka i rješavanju eventualnih problema“, rekao je.

Dok udio azijskih zemalja u industrijskom sektoru konstantno raste, na financijskom tržištu Rusija još uvijek tradicionalno najviše posluje s razvijenim zemljama, prije svega s Europom i SAD-om, a euro i američki dolar su valute koje i dalje imaju veliki značaj za ruski financijski sistem, istaknula je Ekaterina Trofimova, član upravnog odbora „Gasprombanke“. Prema njezinim riječima, ruske kompanije su spremne u budućnosti djelomično prijeći na plaćanje u drugim valutama, na primjer u kineskim juanima, ali valutni svop rublje i juana još uvijek nije postao popularan među kupcima, i pored promjene vanjskopolitičkog smjera.

Sfere poslovanja

Prema riječima Arkadija Dvorkoviča, ruska vlada je spremna poslovati s novim investitorima, između ostalog i u projektima vezanim za eksploataciju sirovina, uključujući i industrijalizaciju novih nalazišta. Vlada, međutim, ne planira u takvim projektima kontrolni paket akcija prepustiti drugome, čak ni partnerima s kojima vrlo intenzivno surađuje, uključujući i kineske kompanije. To se, između ostalog, odnosi i na projekte od strateškog značaja. „Spremni smo poslovati s Kinom na paritetnoj osnovi: po 50% ili 49% plus 51%. Kineska strana shvaća da nam je tako lakše poslovati i izlaziti nam u susret“, rekao je Dvorkovič.

Sudeći prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja, u drugim sektorima ekonomije već postoje primjeri uspostavljanja novih partnerskih odnosa sa stranim kompanijama. Recimo, singapurski agroholding Olam uložio je 258 milijuna dolara u proizvodnju mlijeka u Penzenskoj oblasti (640 km jugoistočno od Moskve), a u Tomskoj oblasti (5 600 km istočno od Moskve) osnovano je rusko-kinesko poduzeće za obradu drveta s ukupnom količinom investicija od 15 milijardi rubalja (244 milijuna dolara). Investitori planiraju povećanje proizvodnje te otvaranje preko 5 tisuća radnih mjesta. „Trebamo se boriti za svako radno mjesto koje nam pomaže diversificirati ekonomiju“, rekao je Voskresenski. Osim toga, i europske kompanije su, prema njegovim riječima, još uvijek sve prisutnije u Rusiji. Konkretno, švedska kompanija IKEA najavila je dodatno investiranje u Rusiju u visini od 2 milijarde eura.