Ministar gospodarstava Republike Hrvatske Ivan Vrdoljak. Izvor: Reuters
Na čelu hrvatske delegacije na forumu bit će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. U njezinom sastavu bit će predstavnici oko šezdeset najvećih hrvatskih kompanija, koje predstavljaju čitav spektar sektora ekonomije: poljoprivreda, brodogradnja, energetika, transport, turizam, farmacija, građevina itd.
Ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ivan Vrdoljak govori za Ruski vjesnik o razvoju rusko-hrvatske suradnje tijekom sankcija.
- Sankcije EU Rusiji, a koje su trenutačno na snazi odnose se na ograničeni dio gospodarskih odnosa te imaju ograničen utjecaj u odnosima između dvije zemlje po pitanju investicija. Unatoč tome, interes za suradnjom, kao i potencijal u međusobnoj suradnji je velik.
![]() |
Ruski veleposlanik priča o tome kakvi će biti odnosi Rusije i Hrvatske u 2015. |
Prema informacijama s kojima raspolažemo i dalje postoji značajan interes ruskih kompanija za investiranjem u RH, ali i hrvatskih tvrtki za rusko tržište te ruski i hrvatski interes za suradnju na trećim tržištima. To potvrđuje i skori Rusko-hrvatski gospodarski i investicijski forum koji će se održati u Moskvi, a kojem je cilj daljnje unaprjeđenje već postojećih gospodarskih odnosa s naglaskom na predstavljanje investicijskih mogućnosti Republike Hrvatske potencijalnim ruskim investitorima, posebice u području turizma i energetike.
Koje hrvatske kompanije imaju dobru perspektivu za suradnju s Rusijom u 2015.?
Na ruskom tržištu, tradicionalno je dobro afirmirana hrvatska farmaceutska industrija, kao i graditeljstvo, a dobru suradnju ostvaruju proizvođači strojeva i opreme. Velike šanse postoje i u proširenju asortimana prehrambene industrije, posebno u segmentu zdrave hrane koja u poveznici s turizmom za Rusiju može predstavljati izuzetno zanimljivu ponudu.
Kada govorimo o perspektivnim područjima gospodarske suradnje, možemo reći da gotovo da i nema područja u kojem hrvatske tvrtke ne bi mogle surađivati s Rusijom, osim onih obuhvaćenih sankcijama, to više što Rusija ujedno predstavlja i još veće, jedinstveno euroazijsko tržište (Rusija, Kazahstan, Bjelorusija) koje pruža velike mogućnosti za hrvatske tvrtke.
Kako se razvija situacija s MOL-om, kompanijom INA i Gazpromom?
O eventualnu suradnju između MOL-a i Gazproma, mi ne možemo govoriti jer to je stvar poslovnih odluka dviju kompanija.
![]() |
Zašto Washington sprječava kupnju dionica INE od strane ruskog Gazproma? |
No, može potvrditi da se na stručnoj razini analiziraju sve mogućnosti rješenja trenutačne situacije u kojoj MOL želi narušiti energetsku stabilnost zemlje i razvoj INA-e. Hrvatska država je zbog najave MOL-a o mogućnosti prodaje udjela u INI, ali i neispunjenja MOL-ovih poslovnih planova o razvoju INA-e te odluka suprotnih interesima države, odlučila preispitati sve mogućnosti. Država kao drugi najveći dioničar u strateški važnoj energetskoj tvrtki za Republiku Hrvatsku, time pokazuje odgovornost prema državnim strateškim interesima. Trenutačno smo usredotočeni na arbitražne postupke i završetak pregovaračkog procesa s MOL-om, a ako bi se MOL odlučio na prodaju svog dijela dionica i od eventualnog novog partnera očekujemo partnerski odnos s državom kao drugim najvećim dioničarom u INA-i, koji će biti u cilju razvoja INA-e kao samostalne, razvijene, regionalne kompanije, koja će ulagati u istraživanje nafte i plina, rafinerije, maloprodaju naftnih derivata te širenje poslovanja u zemlje regije, a ne biti nečija podružnica.
Koje su hrvatske kompanije izašle na rusko tržište u 2014.?
U ovom trenutku ne postoji potpuni podatak o broju novih kompanija iz Hrvatske koje su tijekom protekle godine započele poslovnu suradnju u Ruskoj Federaciji, a o nekima koje su završnim fazama pregovora ne možemo govoriti jer je to predmet poslovne tajne tih tvrtki.
No, postoje vrlo ohrabrujući podaci o razvoju poslovne suradnju u 2014. godini. Nakon pada robne razmjene u 2013. godini, koja je iznosila 1,4 milijarde američkih dolara (USD), usprkos sankcijama, a prema preliminarnim podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, tijekom deset mjeseci 2014. godine, došlo je do porasta ukupne robne razmjene od 25% u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini. Tako je ukupna robna razmjena od siječnja do listopada 2014. godine iznosila više od 1,3 milijardi USD. Izvoz iz Republike Hrvatske u Rusku Federaciju iznosio je 283 milijuna USD, što predstavlja porast od 4,5%, dok je uvoz iz Rusije u Hrvatsku iznosio 1,05 milijardi USD, što je porast od 32% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.
S kojim se glavnim preprekama suočavaju hrvatske kompanije kad pokušavaju izaći na rusko tržište?
Formalne poteškoće su prvenstveno posljedica sankcija, pa tu svakako spada i nestabilnost ruske rublje što predstavlja svojevrsni poslovni rizik kod naplate potraživanja.
![]() |
Hrvatski biznis s Rusijom u uvjetima sankcija: Pitanja i odgovori
Hrvatski opskrbljivači brzo pokvarljive robe morat će se, na žalost, pripremiti na gubitke. |
Nadalje, pojedini ruski propisi, norme i carinske procedure znaju biti nedovoljno transparentni pa to ponekad otežava snalaženje i poslovanje hrvatskih gospodarskih subjekata u Rusiji.
Postoje, naravno, i određene prepreke nevezane uz aktualnu situaciju, a to su prvenstveno nepoznavanje jezika i poslovnih običaja, te često nedovoljna osposobljenost hrvatskih tvrtki za izlazak na tako zahtjevno tržište kao što je rusko, koje ima iznimno snažnu konkurenciju stranih ali i domaćih, ruskih tvrtki.
Što očekujete od rusko-hrvatskog foruma u Moskvi?
Cilj Rusko-hrvatskog gospodarskog foruma i investicijske konferencije u Moskvi je pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti kada neće biti opterećujućeg tereta sankcija i pokazati inicijativu s hrvatske strane u tom smislu. Unatoč trenutačnim poteškoćama u poslovanju, na taj način želimo i očuvati postojeće gospodarske odnose naših dviju zemalja. No, unatoč svemu, čak i trenutačna situacija otvara brojne nove mogućnosti suradnje, od transfera znanja i tehnologija do uzajamnih investicija, kako ruskih tvrtki u Hrvatskoj, tako i hrvatskih tvrtki u Rusiji, te zajedničke proizvodnje.
Nadalje, kako su mnoga hrvatska poduzeća posljednjih godina uložila znatna sredstava za bolje pozicioniranje svojih proizvoda na ruskom tržištu, te kako Rusija i dalje spada u, za njih, strateško važno tržište, tim je hrvatskim tvrtkama u ovoj situaciji potrebna jaka institucionalna podrška kako bi zadržali svoje mjesto na ruskom tržištu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu