Sankcije nisu prepreka za ekonomski razvoj između Hrvatske i Rusije

Na čelu hrvatske delegacije na forumu bit će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. U njezinom sastavu bit će predstavnici oko šezdeset najvećih hrvatskih kompanija, koje predstavljaju čitav spektar sektora ekonomije: poljoprivreda, brodogradnja, energetika, transport, turizam, farmacija, građevina itd.

Ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ivan Vrdoljak govori za Ruski vjesnik o razvoju rusko-hrvatske suradnje tijekom sankcija.

- Sankcije EU Rusiji, a koje su trenutačno na snazi odnose se na ograničeni dio gospodarskih odnosa te imaju ograničen utjecaj u odnosima između dvije zemlje po pitanju investicija. Unatoč tome, interes za suradnjom, kao i potencijal u međusobnoj suradnji je velik.

Ruski veleposlanik priča o tome kakvi će biti odnosi Rusije i Hrvatske u 2015.

Prema informacijama s kojima raspolažemo i dalje postoji značajan interes ruskih kompanija za investiranjem u RH, ali i hrvatskih tvrtki za rusko tržište te ruski i hrvatski interes za suradnju na trećim tržištima. To potvrđuje i skori Rusko-hrvatski gospodarski i investicijski forum koji će se održati u Moskvi, a kojem je cilj daljnje unaprjeđenje već postojećih gospodarskih odnosa s naglaskom na predstavljanje investicijskih mogućnosti Republike Hrvatske potencijalnim ruskim investitorima, posebice u području turizma i energetike.

Koje hrvatske kompanije imaju dobru perspektivu za suradnju s Rusijom u 2015.?

Na ruskom tržištu, tradicionalno je dobro afirmirana hrvatska farmaceutska industrija, kao i graditeljstvo, a dobru suradnju ostvaruju proizvođači strojeva i opreme. Velike šanse postoje i u proširenju asortimana prehrambene industrije, posebno u segmentu zdrave hrane koja u poveznici s turizmom za Rusiju može predstavljati izuzetno zanimljivu ponudu.

Kada govorimo o perspektivnim područjima gospodarske suradnje, možemo reći da gotovo da i nema područja u kojem hrvatske tvrtke ne bi mogle surađivati s Rusijom, osim onih obuhvaćenih sankcijama, to više što Rusija ujedno predstavlja i još veće, jedinstveno euroazijsko tržište (Rusija, Kazahstan, Bjelorusija) koje pruža velike mogućnosti za hrvatske tvrtke.

Kako se razvija situacija s MOL-om, kompanijom INA i Gazpromom?

O eventualnu suradnju između MOL-a i Gazproma, mi ne možemo govoriti jer to je stvar poslovnih odluka dviju kompanija.

Zašto Washington sprječava kupnju dionica INE od strane ruskog Gazproma?

No, može potvrditi da se na stručnoj razini analiziraju sve mogućnosti rješenja trenutačne situacije u kojoj MOL želi narušiti energetsku stabilnost zemlje i razvoj INA-e. Hrvatska država je zbog najave MOL-a o mogućnosti prodaje udjela u INI, ali i neispunjenja MOL-ovih poslovnih planova o razvoju INA-e te odluka suprotnih interesima države, odlučila preispitati sve mogućnosti. Država kao drugi najveći dioničar u strateški važnoj energetskoj tvrtki za Republiku Hrvatsku, time pokazuje odgovornost prema državnim strateškim interesima. Trenutačno smo usredotočeni na arbitražne postupke i završetak pregovaračkog procesa s MOL-om, a ako bi se MOL odlučio na prodaju svog dijela dionica i od eventualnog novog partnera očekujemo partnerski odnos s državom kao drugim najvećim dioničarom u INA-i, koji će biti u cilju razvoja INA-e kao samostalne, razvijene, regionalne kompanije, koja će ulagati u istraživanje nafte i plina, rafinerije, maloprodaju naftnih derivata te širenje poslovanja u zemlje regije, a ne biti nečija podružnica.

Koje su hrvatske kompanije izašle na rusko tržište u 2014.?

U ovom trenutku ne postoji potpuni podatak o broju novih kompanija iz Hrvatske koje su tijekom protekle godine započele poslovnu suradnju u Ruskoj Federaciji, a o nekima koje su završnim fazama pregovora ne možemo govoriti jer je to predmet poslovne tajne tih tvrtki.

No, postoje vrlo ohrabrujući podaci o razvoju poslovne suradnju u 2014. godini. Nakon pada robne razmjene u 2013. godini, koja je iznosila 1,4 milijarde američkih dolara (USD), usprkos sankcijama, a prema preliminarnim podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, tijekom deset mjeseci 2014. godine, došlo je do porasta ukupne robne razmjene od 25% u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini. Tako je ukupna robna razmjena od siječnja do listopada 2014. godine iznosila više od 1,3 milijardi USD. Izvoz iz Republike Hrvatske u Rusku Federaciju iznosio je 283 milijuna USD, što predstavlja porast od 4,5%, dok je uvoz iz Rusije u Hrvatsku iznosio 1,05 milijardi USD, što je porast od 32% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.

S kojim se glavnim preprekama suočavaju hrvatske kompanije kad pokušavaju izaći na rusko tržište?

Formalne poteškoće su prvenstveno posljedica sankcija, pa tu svakako spada i nestabilnost ruske rublje što predstavlja svojevrsni poslovni rizik kod naplate potraživanja.

Hrvatski biznis s Rusijom u uvjetima sankcija: Pitanja i odgovori Hrvatski opskrbljivači brzo pokvarljive robe morat će se, na žalost, pripremiti na gubitke.

Nadalje, pojedini ruski propisi, norme i carinske procedure znaju biti nedovoljno transparentni pa to ponekad otežava snalaženje i poslovanje hrvatskih gospodarskih subjekata u Rusiji.

Postoje, naravno, i određene prepreke nevezane uz aktualnu situaciju, a to su prvenstveno nepoznavanje jezika i poslovnih običaja, te često nedovoljna osposobljenost hrvatskih tvrtki za izlazak na tako zahtjevno tržište kao što je rusko, koje ima iznimno snažnu konkurenciju stranih ali i domaćih, ruskih tvrtki.

Što očekujete od rusko-hrvatskog foruma u Moskvi?

Cilj Rusko-hrvatskog gospodarskog foruma i investicijske konferencije u Moskvi  je pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti kada neće biti opterećujućeg tereta sankcija i pokazati inicijativu s hrvatske strane u tom smislu. Unatoč trenutačnim poteškoćama u poslovanju, na taj način želimo i očuvati postojeće gospodarske odnose naših dviju zemalja. No, unatoč svemu, čak i trenutačna situacija otvara brojne nove mogućnosti suradnje, od transfera znanja i tehnologija do uzajamnih investicija, kako ruskih tvrtki u Hrvatskoj, tako i hrvatskih tvrtki u Rusiji, te zajedničke proizvodnje.

Nadalje, kako su mnoga hrvatska poduzeća posljednjih godina uložila znatna sredstava za bolje pozicioniranje svojih proizvoda na ruskom tržištu, te kako Rusija i dalje spada u, za njih, strateško važno tržište, tim je hrvatskim tvrtkama u ovoj situaciji potrebna jaka institucionalna podrška kako bi zadržali svoje mjesto na ruskom tržištu.