Rusiji predstoji skraćivanje proračuna

Ministar financija Rusije Anton Siluanov. Izvor: Mihail Džaparidze / TASS

Ministar financija Rusije Anton Siluanov. Izvor: Mihail Džaparidze / TASS

Ruski proračun bit će kraći za oko 20% prihoda, između ostalog i zbog pada cijena energenata. Zbog tog razloga je Ministarstvo financija odlučilo smanjiti troškove proračuna za 10%, s tim da se smanjenje neće ticati mirovina i socijalnih izdvajanja, kao ni troškova koji se izdvajaju za nacionalnu obranu, jer su to najvažnije stavke proračuna. Neki stručnjaci, međutim, smatraju da je takav plan neostvariv.

Procjenjuje se da će ruski proračun 2015. biti manji za 3 bilijuna rubalja (46 milijardi dolara) od ukupno 15 bilijuna rubalja (230,2 milijarde dolara) koliko je bilo planirano, između ostalog i zbog pada cijena energenata. To je na Gajdarovom ekonomskom forumu u Moskvi izjavio ministar financija Anton Siluanov. Prema njegovim riječima, ministarstvo priprema smanjenje troškova za 10% s ciljem da zadrži deficit na razini 2 do 3% bruto domaćeg proizvoda. Smanjenje troškova, međutim, neće važiti za socijalna davanja i nacionalnu sigurnost, jer su to prioritetne stavke.


Smanjenje rashoda

"Pad cijena nafte za više od 50% je prilično intenzivna dinamika, s tim što je najveći dio tog procesa ipak prošao, a isto vrijedi i za devizni tečaj", izjavila je na Gajdarovom forumu zamjenica direktora Centralne banke Ksenija Judaeva. Prema njezinoj izjavi, ekonomiji je potrebno vrijeme da se prilagodi toj situaciji. "Ruska ekonomija treba se adaptirati novom sustavu, i što brže proći kroz period adaptacije, brže ćemo pokrenuti potencijal koji će omogućiti gospodarstvu da se razvija u novim uvjetima", dodala je Judaeva.

Što se događalo 2014. u ekonomiji Rusije
Ključni čimbenici ruske ekonomije u burnoj 2014. godini bili su nagli pad cijena nafte i sankcije koje su uvedene Rusiji zbog ukrajinske krize. To je izazvalo devalvaciju nacionalne valute i preorijentaciju ruske ekonomije na Istok.

Protiv smanjenja rashoda proračuna na Gajdarovom forumu se izjasnila Tatjana Golikova, predsjednica Računovodstvene komore, glavnog organa financijske kontrole u Rusiji. "Najsvrsishodnije je ne poduzimati korake u smjeru korekcije proračuna u prvom kvartalu 2015.", izjavila je Tatjana Golikova. Prema njezinim riječima, podaci s terena o realizaciji proračuna tijekom 2014. svjedoče da je i pored svih poteškoća proračun imao dodatne prihode. "To je resurs koji omogućava da se proračun potpuno slobodno realizira na početku financijske godine", izjavila je predsjednica Računovodstvene komore, dodavši da je za osiguranje proračuna formiran i krizni fond. Prvi kvartal je također potreban za dobivanje objektivnih podataka o pokazateljima ekonomskog razvoja tijekom 2014.", smatra Tatjana Golikova. Štoviše, po njezinim riječima, rashodi se ne mogu smanjivati podjednako u svim pravcima bez smanjenja troškova koji se izdvajaju za nacionalnu sigurnost. Konkretno, predsjednica Računovodstvene komore smatra da svaku preraspodjelu treba uskladiti sa strukturom proračuna. "U ovom trenutku struktura federalnog proračuna je takva da na javne rashode i nacionalnu sigurnost odlazi 76% troškova", izjavila je Golikova. Tako će, po njezinim riječima, kresanje ostalih proračunskih stavki u Rusiji dovesti do još većeg nesklada, tj. povećanja razlike u korist troškova za uzdržavanje neproizvodnih sektora: obrane, pravosuđa, državne uprave i državnog aparata.


Alternativna rješenja

Po riječima stručnjaka, u svakom slučaju neće biti lako smanjiti proračun. "Ministarstvo financija vodi računa o realizaciji proračuna i smatra da ga treba kresati, i da to nije najgora varijanta, jer je alternativa povećanje prihoda, a to se može izvesti samo većim poreznim opterećivanjem građana i biznisa", kaže glavni analitičar investicijske tvrtke UFS Ilja Balakirev . Po njegovim riječima, u takvoj situaciji ostaje samo kresanje rashoda.

Spori tempo rasta ruskog BDP-a trajat će još 4 godine
Aleksej Kudrin, bivši ministar financija Rusije, prognozira dugoročnu krizu u Rusiji.

"Ako je cilj održati razinu blagostanja građana, onda bi bilo logično odustati prije svega od sumnjivih projekata poput osvajanja Arktika ili povećanja državnih narudžbi na polju vojne industrije", smatra Balakirev. S druge strane, po njegovim riječima, upravo je vojna industrija ostvarila napredak kada je riječ o zamjeni uvoza domaćom proizvodnjom, tako da je povećanje rashoda u tom pravcu zapravo stimulans za zamjenu uvoza, i to u visokotehnološkom sektoru.

Štoviše, kako ističe analitičar investicijskog holdinga Finamore Anton Soroko, rashodi za obranu su u Rusiji tijekom posljednjih godina postali strateška stavka, i to je politička odluka koju financijske vlasti nemaju mogućnost izmjeniti. Ipak, po njegovom mišljanju, taj korak treba diferencirati tako da se ne smanjuje financiranje obrazovanja i medicine. "S gledišta jednog i drugog pristupa bilo bi razumno pobrinuti se za pitanje povećanja učinkovitosti tih rashoda, tj. za veću isplativost svakog utrošenog rublja", dodaje Ilja Balakirev.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće