Energetski ultimatum Gazproma

Neostvarena suradnja: predstavnici zemalja sudionica sada već nekadašnjeg projekta Južni tok. Izvor: Getty Images / Fotobank

Neostvarena suradnja: predstavnici zemalja sudionica sada već nekadašnjeg projekta Južni tok. Izvor: Getty Images / Fotobank

Ruski plinski div Gazprom priopćio je europskim zemljama da Rusija planira do 2020. prijeći na izvoz plina preko Turske, a ne preko Ukrajine, i predložio europskim potrošačima da "već sada" počnu graditi odgovarajuće cjevovode jer će Rusija u slučaju da ne bude kupaca u Europi preusmjeriti plin na druga tržišta. Novi projekt treba zamijeniti Južni tok od kojeg je Rusija odlučila odustati zbog spora s Europskom komisijom.

Do 2020. tranzit plina preko Ukrajine bit će u potpunosti obustavljen. To je 14. siječnja 2014. izjavio direktor Gazproma Aleksej Miller, a izjavu prenosi ruski poslovni list Kommersant. Prema tome, po Milerovim riječima, Europa do tada treba izgraditi plinovode kako bi mogla dobivati 63 milijarde kubičnih metara plina iz Turske, a u to vrijeme već bi trebao biti završen plinovod "Turski tok", koji će Rusija izgraditi umjesto Južnog toka.

Turski tok bit će jedina ruta za izvoz 63 milijarde ruskog plina koji se zasada isporučuje tranzitom preko Ukrajine. Europljani trebaju već danas početi graditi plinovode, u protivnom ta količina plina može otići na druga tržišta.

Aleksej Miller, šef Gazproma

"Gazprom je najzad zauzeo čvrst stav i postavio Europi ultimatum", kaže Ivan Kapitonov, docent katedre za državno reguliranje ekonomije Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS). Prema njegovim riječima, sada rizike realizacije projekta snose Gazpromovi europski partneri. "Vidimo primjer jačanja pregovaračke pozicije ruske strane, potkrijepljen snažnim argumentima", smatra on.


Suština pregovora

Turski tok bit će jedina ruta za izvoz 63 milijarde ruskog plina koji se zasada isporučuje tranzitom preko Ukrajine", izjavio je šef Gazproma Aleksej Miller. Prema njegovim riječima, Europljani trebaju "već danas" početi graditi plinovode, u protivnom "ta količina plina može otići na druga tržišta".

 

Gazprom je najzad zauzeo čvrst stav i postavio Europi ultimatum.

Ivan Kapitonov, RANHiGS

Ranije je bilo planirano u isporuci plina Europi zaobići Ukrajinu izgradnjom Južnog toka, čiji je kapacitet trebao biti 63 milijarde kubičnih metara plina godišnje, i koji je trebao biti proveden po dnu Crnog mora, a zatim kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, Austriju, Italiju i Sloveniju. Makedonija je također izrazila želju za sudjelovanjem u projektu. Rusija je obustavila realizaciju projekta Južni tok u prosincu 2014., a sam plinovod je preusmjeren prema Turskoj i preimenovan u "Turski tok". Službeni razlog odustajanja od Južnog toka bio je stav Bugarske, koja je u kolovozu 2014. zamrznula projekt zbog njegove neusklađenosti s normama Trećeg energetskog paketa Europske unije. Prema pravilima tog paketa plinovod na teritoriju EU ne mogu posjedovati tvrtke koje se bave eksploatacijom plina.

Nova runda pregovora održana je u Moskvi 14. siječnja u okviru posjeta europskog povjerenika za energetiku i potpredsjednika Europske komisije Maroša Šefčoviča. "Vrlo me je začudila ta Gazpromova objava", rekao je Maroš Šefčovič nakon susreta. Uostalom, Europska komisija je, prema njegovim riječima, spremna razmotriti novi Gazpromov prijedlog.


Novi tijek

Kako ističe glavni analitičar investicijske tvrtke UFS Ilja Balakirev, mnogi u Europskoj uniji još uvijek ne mogu povjerovati da je Gazprom stvarno odustao od Južnog toka.

Što se događalo 2014. u ekonomiji Rusije
Ključni čimbenici ruske ekonomije u burnoj 2014. godini bili su nagli pad cijena nafte i sankcije koje su uvedene Rusiji zbog ukrajinske krize. To je izazvalo devalvaciju nacionalne valute i preorijentaciju ruske ekonomije na Istok.

"Dugo se činilo da je to lukav potez koji 'diže cijenu' plinovodu Južni tok, ali što vrijeme više odmiče, taj 'zaokret' sve više liči na stvarnost", kaže on. Štoviše, po mišljenju Ilje Balakireva, odustajanje od tranzita plina preko Ukajine izgleda sasvim realno, neovisno o tome koji alternativni projekt bude realiziran, jer pored svih većih ekonomskih rizika postoje i politički razlozi. "Nijedna postojeća varijanta organiziranja tranzita preko Ukrajine ne osigurava zajamčenu i stabilnu isporuku plina Europi", dodaje Balakirev.

Prema riječima Dmitrija Baranova, vodećeg eksperta menadžerske tvrtke Finamore Menadžment, "Gazprom ima puno pravo definirati svoju strategiju razvoja, između ostalog i oko pitanja transporta plina. Tvrtka je upravo to i učinila, izjavivši kako postoji nužnost promjene jednog od tradicionalnih pravaca", kaže on. Pri tom Gazprom, po Baranovljevom mišljenju, ne odustaje od izvoza plina u Europu i strogo će poštovati sve obveze, ali ne želi više koristiti usluge Ukrajine kao tranzitne zemlje. "U danom slučaju Gazprom predlaže Europi da sama sudjeluje u rješavanju problema", dodaje Baranov.