Spori tempo rasta ruskog BDP-a trajat će još 4 godine

Izvor: Reuters

Izvor: Reuters

Aleksej Kudrin, bivši ministar financija Rusije, prognozira dugoročnu krizu u Rusiji.

Pad BDP-a i stagnacija u Rusiji mogli bi trajati još dosta godina, uvjeren je Aleksej Kudrin, glavni kritičar vlade, bivši ministar financija (od 2000. do 2011.) i sadašnji predsjednik Komiteta za građanske inicijative. U intervjuu za RBK priznao je da dio ruskih sektora neizbježno degradira zbog sankcija.  

Rusija u 2015. prema Kudrinu

Pad BDP-a Rusije u 2015. mogao bi iznositi 2-4% (ovisno o cijeni nafte).

Inflacija u 2015. mogla bi iznositi 12-15%

''Uvjereno prelazimo na dvoznačnu inflaciju. U konačnici se ona može smanjiti, učinak prijenosa devalvacije cijena postupno će se smanjivati kako se bude stabiliziralo tržište''.

Trebat će 2-3 mjeseca za stabilizaciju tečaja rublja u 2015., prije svega zbog smanjenja uvoza te, u skladu s tim, potražnje valute.

Za 2,5-5% smanjit će se realni raspoloživi prihodi stanovništva.

''Prvi put od 2000. smanjit će se tijekom vladavine Putina i Medvedeva realni prihodi stanovništva u sljedećoj godini. Razina smanjenja bit će od 2 do 4-5%''.


Koliko će trajati kriza u Rusiji?  

Kriza će trajati prilično dugo, no još bi dulje mogla trajati stagnacija, kad će tempo ekonomskog rasta biti u granicama +/-1%. To je povezano s jako lošom ekonomskom strukturom, koja ne odgovara suvremenim izazovima, slabim stimulansima za rast i financijski sistem, koja je natovarena različitim obvezama i koja nema dovoljno prostora za povećanje investicija.

Osim toga, uvedene su i sankcije. Isto tako, bilo bi čudno očekivati stimulanse izvana. Recimo, pretpostavlja se da će u Kini doći do smanjenja tempa rasta u sljedeće 3-4 godine. Ako ne budemo reformirali ekonomiju i ako se ne smanje sankcije, očekuje nas negativni ili niski tempo rasta u sljedeće četiri godine ili više. Imam osjećaj da na svim razinama vlasti, uključujući i na predsjednikovoj razini, ne postoji objektivna ocjena izazova koji se nalaze pred Rusijom. Oni misle da će Rezervni fond pomoći da se Rusija održi 2-3 godine, a potom će ekonomija krenuti prema gore unutar određenog ciklusa. Objavljeno smanjenje državnih troškova neće se ticati obrambene i društvene grane. Na kraju ću se struktura državnih financija pogoršati: smanjivat će se one grane, koje su povezane s podizanjem ekonomije, s infrastrukturom, s kvalitetom obrazovanja i pripremom radne snage, s kvalitetom liječenja i zdravstvenog osiguranja. U sklopu antikriznih mjera mogle bi se donijeti odluke, koje će produljiti stagnaciju.


O utjecaju sankcija.

Sankcije će trajati dugo. Mnogo sam govorio s biznismenima, oni smatraju da će sankcije biti na snazi sve dok se ne regulira problem Krima. Kad bi Zapad ukinuo sankcije, to bi značilo da priznaje sadašnji status Krima. No pretpostavljam da ako dođe do uzajamnih kompromisa, recimo, ako se uspije regulirati problem na jugoistoku Ukrajine, doći će do određenog smanjenja sankcija, ali ne onih najvažnijih i najosjetljivijih.

Ruski rubalj preživio dva najgora dana u svojoj povijesti  

Pri pravilnoj ekonomskoj politici, dakle, ne onoj koja je trenutno na snazi, može se osigurati ekonomski rast u takvim uvjetima. Ali gledajući općenitije, nećemo se moći bolje i jače nositi s konkurencijom. Često se može čuti mišljenje da ćemo se osloniti na vlastite snage. No slične države kao što su, recimo, Kina, Brazil, Indija koristit će se čitavim spektrom mogućnosti globalne ekonomije – tehnoloških i financijskih – a Rusija će biti ograničena na njih. To će biti degradacija niza sektora. U sljedećim godinama možemo postići izvanredne uspjehe samo u određenim lokalnim sferama, prije svega u obrambenom kompleksu.


O mogućnosti bankrota.

Bankrot je krajnja mjera. Mislim da nema puno šanse da se tako nešto dogodi. Ako se to dogodi, ako vlada dopusti biznisu da ne isplati dugove, druga strana neće imati garancije da će, nakon što isporuči robu u Rusiju, dobiti za nju novac, odnosno rizik za običnu trgovinu uvećat će se nekoliko puta. Svi će isporučivati robu samo u režimu predujma. A to će dovesti do zaustavljanja trgovine države. Pritom Rusija 50% ovisi o uvozu. 1998., kad je slična mjera provedena, određene kompanije su stisnule zube i nastavile isplaćivati kako bi sačuvale reputaciju. Bolja je solucija da se uvede valutna kontrola. Taj režim dopuštenog izvoza valute postojao je do 2006. Prije nego što se izveze valuta iz države (u pravilu, kapital, prihod), morao si je rezervirati na posebnim računima Središnje banke (karantenta) te objasniti razlog izvoza.

Na temelju intervju u novinama RBK