Ruski rubalj preživio dva najgora dana u svojoj povijesti

Ruski rubalj je za dva dana naglo izgubio vrijednost u odnosu na američki dolar i euro. On je na burzi 15. prosinca pojeftinio za 9% u odnosu na strane valute, a 16. prosinca je zabilježio pad od 24%, što je apsolutni rekord u povijesti ruske valute. Međutim, ubrzo zatim je opet skočio za 15%. Po mišljenju stručnjaka, visoka volatilnost rublje može se objasniti samo djelovanjem burzovnih mešetara. "U prvim satima rada burze vidjeli smo da je vrijednost rublja najprije brzo skočila, a zatim je isto tako brzo pala.

Što se događalo 2014. u ekonomiji Rusije

Na dinamiku ruske valute sada utječe nekoliko faktora, a svi oni su zajedno izazvali ovakav pad rublja", kaže analitičar investicijskog holdinga Finamore Menadžment Anton Soroko. Po njegovim riječima, "na tržištu je prisutna velika količina špekulativnog kapitala, zbog čega dolazi do nenormalnih oscilacija ruske valute koje se vrlo teško mogu objasniti nekakvim fundamentalnim čimbenicima". Konkretno rečeno, takve padove ne bilježi nijedna valuta drugih zemalja koje su također veliki izvoznici nafte. Štoviše, kako je izjavio glasnogovornik predsjednika RF Dmitrij Peskov, pad tečaja rublja u znatnoj mjeri je uvjetovan emocijama i špekulativnom atmosferom.

Glavni čimbenici

"Vrijednost rublja su u prilično dugom razdoblju određivali kako tržišni, tako i politički čimbenici. Sadašnja situacija je direktan odgovor na promjenu političkog kursa i prije svega na poteze Centralne banke, koja je odustala od potpore rublja", kaže Natalija Borzova, zamjenica generalnog direktora tvrtke za konzalting i reviziju FinEkspertiza, čija je specijalnost rad s kreditnim organizacijama. Prema njezinim riječima, u ovom trenutku nije moguće objektivno ocijeniti izglede rublja, jer je povjerenje u tu valutu ozbiljno uzdrmano. "Naglo slabljenje rublja u posljednje vrijeme uvjetovano je novčanim tokovima iz Rusije u inozemstvo, prouzrokovanim cijelim nizom okolnosti. Tako je na tržištu rublja nastao debalans između ponude i potražnje, što je rezultiralo padom ruske valute", kaže glavni analitičar investicijske tvrtke UFS Aleksej Kozlov. Po njegovim riječima, daljnja dinamika tečaja rublja ovisi o mnogim okolnostima, između ostalog i o potezima vlasti i Centralne banke. Oni će vjerojatno uložiti izuzetne napore u smjeru stabilizacije situacije s rubljem. Konkretno, ruska valuta je počela rasti kada je direktor tvrtke Rosneft Igor Sečin izjavio da najveća ruska naftna tvrtka podržava rubalj i ne planira otkupljivati dolare na tržištu.

Zbog pada rublja Apple privremeno zatvorio online-trgovinu u Rusiji

Drugi fundamentalni čimbenik pada rublja po mišljenju stručnjaka je pad cijena nafte, kao i negativna očekivanja u vezi s tim. Primjerice, 16. prosinca je tijekom dana barel sjevernomorske nafte tipa Brent na londonskim burzama pojeftinio za više od 2% u odnosu na vrijednost koju je imao ujutro na otvaranju burzi. Nafta tipa Brent prodavana je po cijeni od 58,84 dolara za barel, iako se cijena kasnije podigla na 59,02 dolara za barel. Kako je 14. prosinca 2014. izjavio ministar energetike UAE Suhail el Mazrui, OPEC neće smanjivati tempo eksploatacije nafte čak i ako cijena padne na 40 dolara za barel.

Ključne odluke

Središnja banka bila je prinuđena reagirati na nagli pad tečaja rublja. Noću između 15. i 16. prosinca podigla je referentnu kamatnu stopu sa 10,5% na 17%. Ta kamatna stopa određuje vrijednost novca u zemlji i na nju se orijentiraju banke koje kreditiraju poduzeća i stanovništvo. Smatra se da vrijednost kredita ne može biti niža od te kamatne stope. Podizanje referentne kamatne stope za 6,5 posto je najveće u čitavoj novijoj povijesti Rusije. Prije toga je banka-regulator podigla kamatnu stopu 11. prosinca s 9,5% na 10,5%. Po mišljenju stručnjaka, podizanje referentne kamatne stope može izazvati prije svega poskupljenje vrijednosti kredita kako za biznis, tako i za stanovništvo. "Ta mjera je drastična, ali ona treba ohladiti uzburkane strasti na valutnom tržištu. Ipak ne bi bilo dobro da kamatna stopa dulje vrijeme ostane na toj razini, jer će to povući za sobom naglo sniženje poslovne aktivnosti u Rusiji", kaže Anton Soroko. Po njegovim riječima, to će se odraziti i na stanovništvo, jer će potrošački krediti biti skuplji, i na tvrtke, kojima će biti daleko teže financirati operativnu i investicijsku djelatnost.

"Podizanje kamatne stope utječe na razne segmente tržišta. Sada je, međutim, prioritet da se stabilizira tečaj ruske valute. Ako se potezi Centralne banke Rusije promatraju iz tog kuta, onda će podizanje referentne kamatne stope svakako pomoći rublju", smatra Aleksej Kozlov. Međutim, prema mišljenju Antona Soroka, "kada se situacija na valutnom tržištu stabilizira, niska cijena dionica ruskih kompanija može privući investicije u Rusku Federaciju".