Što se događalo 2014. u ekonomiji Rusije

Ruski plin će se u Kinu sljedećih 30 godina transportirati takozvanom istočnom rutom kroz ogranak plinovoda "Snaga Sibira", čija je gradnja započela u rujnu 2014. Izvor: TASS

Ruski plin će se u Kinu sljedećih 30 godina transportirati takozvanom istočnom rutom kroz ogranak plinovoda "Snaga Sibira", čija je gradnja započela u rujnu 2014. Izvor: TASS

Ključni čimbenici ruske ekonomije u burnoj 2014. godini bili su nagli pad cijena nafte i sankcije koje su uvedene Rusiji zbog ukrajinske krize. To je izazvalo devalvaciju nacionalne valute i preorijentaciju ruske ekonomije na Istok.

1. Rusija je počela eksploatirati naftu na Arktiku

Tvrtka Gazprom je u travnju 2014. otpremila prvu partiju nafte izvađene na platformi "Prirazlomna". To je zasada jedina naftna platforma na arktičkom šelfu. U pitanju je nova vrsta nafte ARCO (Arctic Oil). Za transport ove nafte izgrađena su dva nova tankera. Prvi projekt na Arktiku realiziran je i pored masovnih prosvjeda ekologa. Između ostalih prosvjedovala je i organizacija Greenpeace, koja se bori protiv eksploatacije nafte na šelfu. Rusija planira do 2020. izgraditi na Arktiku ukupno 25 takvih platformi, a također i svoje tehnologije ponuditi drugim zemljama.


2. Ugovor o izgradnji plinovoda prema Kini

Ruska tvrtka Gazprom i kineska nacionalna energetska kompanija CNPC potpisale su u svibnju 2014. ugovor vrijedan 400 milijardi dolara o izvozu ruskog plina u Kinu.

Zašto Washington sprječava kupnju dionica INE od strane ruskog Gazproma?

Riječ je o 38 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Plin će se u sljedećih 30 godina transportirati takozvanom istočnom rutom kroz ogranak plinovoda Snaga Sibira, koji se počeo graditi u rujnu 2014. Plin će poteći iz nalazišta Istočnog Sibira. Prema istraživanju "Bank of America Merrill Lynch", ugovor će već 2015. početi utjecati na makroekonomske pokazatelje Rusije, zahvaljujući čemu će se godišnja količina investicija Gazproma povećati za 5 do 6 milijardi dolara.


3. Ruski IT div Yandex izašao na Moskovsku burzu

Nizozemska tvrtka "Yandex NV", koja je vlasnik najveće ruske internetske tražilice Yandex, u lipnju 2014. je počela prodavati dionice na Moskovskoj burzi. Sada se dionice ove tvrtke mogu kupovati danonoćno, s tim što će se one i dalje prodavati na američkoj burzi NASDAQ, gdje je u svibnju 2011. ova tvrtka organizirala inicijalnu javnu ponudu (IPO) 17,6% dionica. Ukupna vrijednost IPO-a dosegnula je 1,43 milijarde dolara. To je bila jedna od najvećih inicijalnih javnih ponuda u povijesti američke burze.


4. Ukrajina je prestala kupovati ruski plin

Gazprom je u lipnju 2014. prestao isporučivati plin Ukrajini zbog nagomilanog duga. Ukrajinske vlasti su zauzvrat optužile Rusiju za nemotivirano podizanje cijene sa 285 na 485 dolara za tisuću kubičnih metara plina. Gazprom je podizanje tarifa objasnio ukidanjem popusta koji je ranije važio. Situacija je regulirana tek krajem listopada 2014., a isporuka ruskog plina Ukrajini obnovljena je tek u prosincu 2014.


5. Zapadne zemlje su uvele sankcije Rusiji

Najvažniji događaj za rusku ekonomiju, po mišljenju ogromne većine eksperata, predstavljaju selektivne sankcije koje su zapadne zemlje uvele Rusiji.

Koliko je EU ublažila sankcije Rusiji?
Europska unija precizirala je nove detalje sankcija koje su ljetos i jesenas uvedene financijskom i naftnom sektoru ruske ekonomije. Amandmanima se ukidaju zabrane za niz naftnih projekata, a ruskim bankama se pruža mogućnost da se djelomično kreditiraju na Zapadu.

SAD i zemlje Europske unije su u srpnju 2014. uvele sankcije najvećim ruskim tvrtkama u čijem vlasništvu sudjeluje država, uključujući naftnu kompaniju Rosneft, kao i najveće banke VEB, VTB, Sberbanka i Gazprombanka. Ove tvrtke neće moći privlačiti američke i europske investitore za razdoblje duže od 3 mjeseca. Imovina spomenutih kompanija nije zamrznuta. Kako je kasnije izjavio ministar financija Rusije Anton Siluanov, gubici Rusije zbog geopolitičkih sankcija iznose 40 milijardi dolara.


6. Rusija je zabranila uvoz namirnica iz Europe i SAD-a

Ruske vlasti su u kolovozu 2014. uzvratile uvođenjem embarga na uvoz namirnica iz SAD-a, Europske unije i država koje Rusiji uvode ograničenja. Tako je rusko tržište ostalo uskraćeno za gotovo trećinu uvoznog mlijeka i mesa, i za polovicu ribljih proizvoda. Prema podacima Federalne carinske službe, najviše je porastao uvoz mesa iz Argentine, Novog Zelanda i Nikaragve. Osim toga, uvoz ribe iz susjedne Bjelorusije naglo se povećao za 98%, iako ova bivša sovjetska republika nema izlaz na more.


7. Pala je cijena nafte

Na pregovorima u sjedištu OPEC-a u Beču 27. studenog 2014. članovi kartela nisu se mogli dogovoriti o održavanju razine svjetske cijene nafte. Nakon odluke OPEC-a cijena nafte je pala za 7,21 posto i spustila se na 72,52 dolara za barel, što je u tom trenutku bila rekordno niska cijena u razdoblju od 2010., a kasnije je pala na 65 dolara za barel. Prema podacima Ministarstva financija RF, Rusija zbog sniženja cijene nafte gubi oko 90 do 100 milijardi dolara godišnje. Prihodi od izvoza nafte i plina popunjavaju 50% ruskog proračuna, što je izazvalo nagli pad tečaja rublje.


8. Rublja je devalvirala

Centralna banka Rusije je u listopadskim deviznim intervencijama prodala oko 30 milijardi dolara, nakon čega je dva mjeseca prije planiranog roka odlučila prijeći na režim slobodnog formiranja tečaja rublja pod utjecajem tržišta. Tako je tečaj rublja prema dolaru i euru pao otprilike za 60%, što je izazvalo rast inflacije i naglo smanjenje prihoda stanovništva.


9. "Deofšorizacija" biznisa

Državna Duma (donji dom ruskog parlamenta) odobrila je u studenom 2014. zakon o "deofšorizaciji" biznisa.

Sada će ruski dioničari morati plaćati porez na neraspoređeni profit stranih kompanija koje oni kontroliraju. To se odnosi na tvrtke koje su registrirane u off shore zonama ili bilo gdje u inozemstvu. Kasnije je Vladimir Putin u obraćanju Federalnoj skupštini (oba doma ruskog parlamenta) obećao potpunu amnestiju kapitala koji se vrati u Rusiju.


10. Obustava Južnog toka

Rusija je u prosincu 2014. obustavila projekt izgradnje plinovoda Južni tok kapaciteta 63 milijarde kubičnih metara plina godišnje. Plinovod je trebalo provesti po dnu Crnog mora iz Rusije u Bugarsku i dalje u balkanske zemlje i na druga europska tržišta. Kako je objasnio ruski predsjednik Vladimir Putin, projekt je obustavljen zbog stava Bugarske, koja nije dala konačnu dozvolu za realizaciju Južnog toka. Tvrtka Gazprom je za posljednje tri godine u ovaj projekt uložila 4,66 milijardi dolara. Kasnije se saznalo da će plinovod biti preusmjeren iz Bugarske u Tursku.

U radu na ovom tekstu sudjelovali su predstavnici investicijskih kompanija Finamore Menadžment, UFS IC, Investkafe, kao i analitičari Centra za strukturna istraživanja Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS) i veliki ruski proizvođači, uključujući Rusal, Magnitogorski metalurški kombinat, NLMK, skupinu poduzeća "Čerkizovo" i dr.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće