Rusija počela privatizaciju državnih kompanija

Izvor: Sergej Savostjanov/TASS

Izvor: Sergej Savostjanov/TASS

Tako bi mogla dobiti dodatna sredstva u uvjetima pada cijena nafte i sankcija.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev potpisao je odluku o prodaji 19,5% dionica najveće naftne državne kompanije Rosneft. Prema riječima stručnjaka, tako će vlada dobiti dodatna sredstva u uvjetima pada cijena nafte i zapadnih sankcija. Ipak, trenutak prodaje nije najsretnije odabran: samo  su kineski investitori zasad zainteresirani za dionice kompanije.

Zašto Washington sprječava kupnju dionica INE od strane ruskog Gazproma?

Ruski premijer Dmitrij Medvedev potpisao je 1. prosinca odluku o privatizaciji 19,5% dionica Rosnefta. U skladu s dokumentom, udio države u kompaniji smanjit će se s 69,5% na 50% plus jednu dionicu, izvještavaju ruske poslovne novine Vedomosti. Cijena dionica će biti niža od one cijene koja je prvi put bila javno ponuđena u 2006., stoji u dokumentu. Kako je za RIA Novosti izjavio ministar financija Rusije Anton Siluanov, interes za Rosneft pokazali su već kineski investitori. 

''Privatizacija državnog paketa kompanije Rosneft je prisiljeni korak, usmjeren na povećanje prihoda federalnog budžeta u sljedećoj godini i nadoknadu gubitaka od smanjenja cijena nafte i sankcija'', smatra Ivan Kapitonov, docent Katedre za državno reguliranje ekonomije pri Ruskoj akademiji znanosti. Prema njegovim riječima, za vladu je ispunjavanje društvenih obveza i ostalih troškova vrlo važan cilj. 


Složena aktiva

''Pitanje je sad kad će se ponuditi, jer vlada ima određene zahtjeve za prodajnu cijenu aktive, a potrebna količina privlačenja sredstava ne dopušta da se ponudi u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji'', govori Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga FINAM. Prema njegovim riječima, u tom slučaju potrebno je nuditi dijapazon cijena koji će biti bitno niži od IPO-a 2006., što ne odgovara vladi.

Koliko je EU ublažila sankcije Rusiji?
Europska unija precizirala je nove detalje sankcija koje su ljetos i jesenas uvedene financijskom i naftnom sektoru ruske ekonomije. Amandmanima se ukidaju zabrane za niz naftnih projekata, a ruskim bankama se pruža mogućnost da se djelomično kreditiraju na Zapadu.

Tijekom IPO-a u lipnju 2006. Rosneft je već prodao 1, 4 milijardu dionica za opću sumu od 10, 7 milijardi dolara te je cijena ponude iznosila 7, 55 dolara za vrijednosni papir. No od početka 2014. tržišna vrijednost Rosnefta pala je za 38%, kompanija vrijedi sad oko 50 milijardi dolara, izvještava agencija Bloomberg. Konkretno govoreći, na pad vrijednosti Rosnefta izvršile su utjecaj zapadne sankcije i smanjenje cijene nafte. Štoviše, količina pozajmica ruske kompanije iznosi 60 milijardi dolara. Među najvećim svjetskim proizvođačima nafte ona je, ako se uzme u obzir samo pokazatelj prihoda, samo iza brazilskog Petrobrasa. Pritom je krajem listopada 2014. predsjednik Rosnefta Igor Sečin izjavio da bi 19, 5% kompanije moglo biti privatizirano po cijeni ne manjoj od 8, 12 dolara za dionicu.

No, prema riječima glavnog analitičara kompanije UFS IC-a Ilje Balakireva, ako se uzme u obzir pad tečaja rublja Rosneft vrijedi oko 4, 5 dolara za vrijednosni papir. ''Trenutno kompanija ne izgleda jako privlačno, ako se uzme u obzir ogroman dužnički teret, potreba za financiranjem ili isplatom vanjskog duga od 30 milijardi dolara do kraja sljedeće godine'', govori Balakirev. 

Ranije je Rosneft već zatražio pomoć od ruske vlade. Kompanija je poslala upit može li dobiti 51, 4 milijardu dolara iz Fonda nacionalnog blagostanja. No u vladi su odlučili da upit ne odgovara pravilima za investiranje fonda te su odbili zahtjev.


Nove perspektive

Dmitrij Medvedev bio je 2012. inicijator velikog programa privatizacije, koju je vlada prihvatila te iste godine. No na kraju bilo je prodano samo 7,6% dionica najveće državne banke Sberbank, a udio države u drugoj državnoj banci VTB smanjio se s 85.5 na 60,9%. 

Sve u svemu, prema riječima Ivana Kapitonova, u dogledno vrijeme može se očekivati val privatizacije, koji će dotaknuti i druge državne kompanije, konkretno govoreći, kompaniju Ruske željeznice. Među drugim kompanijama, koje bi mogle biti privatizirane, stručnjak isto navodi Sberbank

No, kako ističe Anton Soroko, ulaganja u državne kompanije trenutno izgledaju lošije od tržišta, jer investitori uključuju politički rizik u cijenu, koji se u sljedećim mjesecima neće smanjivati. Štoviše, prema riječima Ilje Balakireva, valutno tržište trenutno odražava nisku investicijsku privlačnost ruskih aktiva. ''Pad rublja jasno govori o tome da su ruski aktivi neprivlačni za investitore. Uzimajući u obzir da država ne želi jeftino prodavati aktive, teško da će za njih pronaći puno zainteresiranih. No u potpunosti su mogući poslovi s političkim podtekstom'', smatra.