Koliko je EU ublažila sankcije Rusiji?

U službenom listu Europske unije objavljeni su amandmani na dvije odluke o sankcijama od 31. srpnja i 8. rujna 2014., kada je Vijeće EU ruskim državnim bankama, a također plinskim i naftnim kompanijama, ograničio pristup europskim financijskim institucijama, dok je naftnoj industriji Rusije ograničio i pristup stranim tehnologijama i opremi.

Kreditiranje u korist EU

Europska unija je ruskim bankama djelomično dozvolila kreditiranje. U odluci Vijeća EU izravno se kaže da je ruskim bankama kojima su uvedene sankcije (Sberbanka, VTB banka, Gazprombanka, Rosselhozbanka i Vnešekonombanka) dozvoljeno da uzimaju kredite u EU na više od 30 dana, ali samo s ciljem da pomognu svojim tvrtkama-kćerima u zemljama Europske unije. Pod tvrtkom-kćeri se u ovom slučaju podrazumijeva pravna osoba koja je registrirana na području zemalja Europske unije ako neka od spomenutih ruskih banaka posjeduje više od 50% njezinog kapitala.

"Banke-kćeri Sberbanke, VTB banke i nekih drugih banaka predstavljaju prilično velike financijske strukture u inozemstvu. One imaju na desetke tisuća klijenata koji žive na području EU", ističe Aleksej Abramov, vodeći znanstveni suradnik Centra za analizu financijskog sustava Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS). Prema njegovim rječima, "one funkcioniraju po principu samofinanciranja, i zbog toga su se sankcije negativno odrazile prije svega na državljane Europske unije. SAD i Europa su prije nekoliko mjeseci ublažile sankcije prema banci-kćeri Sberbanke u Turskoj", objašnjava Abramov.

U novoj odluci EU korigirane su i druge formulacije. Na primjer, u rujanskom dokumentu bili su dozvoljeni zajmovi za tri naftne kompanije i pet državnih banaka, pod uvjetom da je cilj kredita "osiguravanje financiranja uvoza robe koja nije zabranjena, ili izvoza robe i nefinancijskih usluga" između Europske unije i Rusije, a sada je dodano "ili bilo koje druge države". Drugim riječima, Europska unija ne želi da kreditna ograničenja za ruske tvrtke nanesu štetu europskoj trgovini sa zemljama koje nisu članice EU (primjerice, s Ukrajinom).

"Norma o financiranju nezabranjenog izvoza i uvoza djeluje kao nešto što se isplati i jednoj i drugoj strani. Ona formalno legitimizira reizvoz preko trećih zemalja, što se Europskoj uniji isplati, a ruske tvrtke zauzvrat dobivaju pravo da privlače financijere na europskom tržištu", smatra Aleksej Abramov.

Europska unija je također precizirala da zabrana pristupa financiranju u vidu zajma ne vrijedi za tranše kreditnih linija potpisanih do 12. rujna, ako su svi parametri takvih tranši bili usuglašeni prije spomenutog datuma i kada kasnije nisu izmijenjeni. To se tiče kako ruskih banaka pod sankcijama, tako i ruskih naftnih kompanija Rosneft, Gazprom neft i Transneft.

Nema sumnje da su preciznije formulacije Europske unije pozitivne, ali to ne znači da je došlo do značajnog odmrzavanja u odnosima s ruskim bankama", objašnjava poteze EU Kira Juhtenko, analitičarka brokerske tvrtke FBS. "Ti amandmani su više usmjereni na potporu stabilnosti financijskog sustava Europske unije i zaštitu interesa građana europskih zemalja, i teško da se mogu shvatiti kao korak u susret Rusiji", kaže Juhtenko. "Europa je očito zainteresirana za ublažavanje negativnog efekta kreditnih ograničenja trgovine sa zemljama koje nisu članice EU. U takve zemlje spada, recimo, Ukrajina. Ti amandmani ne rješavaju dugoročne probleme ruskih banaka koji su se pojavili kao rezultat sankcija", rezimirala je ona.

Ublažavanje sankcija u naftnoj industriji

Dokument koji je objavljen u službenom listu EU upućuje na to da zabrana prenošenja tehnologija i financiranja eksploatacije nafte na ruskom Arktiku sada vrijedi samo za akvatorij i ne tiče se nalazišta na kopnu. Međutim, kako je za Ruski vjesnik rekao Mihail Krutihin iz tvrtke za konzalting RusEnergy, teško da će takvo ublažavanje sankcija imati efekta. Ruske naftne tvrtke imaju prilično veliki broj projekata na kopnu, na primjer Harjaginsko i Novoportovsko nalazište tvrtke Gazprom Neft i Vankorski blok nalazišta tvrtke Rosneft. Ipak, kako je objasnio Krutihin, strane tvrtke ne sudjeluju u industrijalizaciji tih nalazišta. Jedini izuzetak su Vankorska nalazišta. U njihovoj industrijalizaciji su htjele sudjelovati tvrtke iz Kine i Indije", ističe stručnjak.

Grafikon: Koje su sankcije protiv Rusije uveli SAD, Kanada, EU, Japan, Švicarska, Australija i Novi Zeland

Natalija Lebedeva, generalna direktorica tvrtke za konzalting Miravilj Grup, naglašava da Rusija posjeduje sve tehnologije za eksploataciju na kopnu, i zbog toga se sankcije ne tiču kopnenih projekata. Ona je također istaknula da je ExxonMobil najveći zapadni partner Rusije na Arktiku. "Ukoliko se pojača pritisak Europske unije, vrlo je vjerojatno da će se Rusija po pitanju tehnologija obratiti brazilskoj kompaniji Petrobas, a također kompaniji Petromiranda u kojoj 60% dionica posjeduje venecuelanska državna tvrtka PDVSA. Te tvrtke specijaliziraju se za eksploataciju nafte na morskim platformama", dodaje stručnjak.