Zašto Washington sprečava kupnju dionica INE od strane ruskog Gazproma?

Tako stečena upravljačka prava MOL godinama zloupotrebljava, ne ulažući u rafinerije u Sisku i Rijeci, premda je to prema potpisanim ugovorima dužan, a sada želi i zatvoriti sisačku rafineriju, te je pretvoriti u distribucijsko-logistički centar. Time bi se povećala konkurentnost MOL-ovih rafinerija u Mađarskoj, a mnogi od 800 radnika koliko trenutno zapošljava rafinerija u Sisku završili bi na ulici. S obzirom na to da je očito da je INI hitno potreban novi investitor i partner, a ruski Gazprom se već godinama spominje kao potencijalni ulagač u hrvatsku energetsku kompaniju, pitanje o ruskom interesu za ulaganje postavili smo INI.

Kome je potrebna slobodna trgovina EU i Rusije? U Moskvi ponovno počeli govoriti o bescarinskoj trgovini EU i Euroazijskog ekonomskog saveza.

Odgovoreno nam je kako bi svoj upit trebali poslati hrvatskoj vladi, pa smo to i učinili, a iz vlade stiže ovakav odgovor: „Vlada RH ne raspolaže informacijama o mogućem ranijem interesu Gazproma za kupnju MOL-ovog udjela u INI. Vlada RH ne može iznositi stavove u ime INE.“, rekao nam je Nikola Jelić, glasnogovornik hrvatske vlade. Ako već sama INA i naša vlada „ne raspolažu informacijama“ i nemaju saznanja o interesu Gazproma, ima ih američki senator Chris Murphy. On je nedavno posjetio Hrvatsku, a o tom posjetu i sporu INA-MOL piše i na svom blogu: „Ruska državna plinska tvrtka Gazprom ne taji da bi rado razriješila spor otkupom hrvatskih i mađarskih dionica. Hrvatska je jaka i pouzdana saveznica SAD-a i NATO-a, te ne pokazuje veliki interes za prodaju dionica Gazpromu, no mislili smo kako bi bila dobra ideja da posjetim premijera i predsjednika i naglasim važnost ovog pitanja“. Rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je posjet američkog senator Murphya rekavši kako se radi o besramnom pritisku koji za cilj ima isključiti mogućnost ruskog ulaganja u hrvatsku naftnu industriju što je u suprotnosti s opće prihvaćenim normama međunarodne suradnje. „U okolnostima zapadnih sankcija Rusiji, Washington vrši sve veći pritisak na zemlje jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, kako bi maksimalno ograničio našu energetsku i obrambenu suradnju sa zemljama u regiji“, stoji u priopćenju ruskog ministarstva.

Ruski investitori na kvarnerskom otoku uristički razvoj ovog kvarnerskog otoka prepoznao je i ruski investitor, koji je 2012. kupio 13 posto Jadranke.

Krajem prošlog mjeseca sindikat INE organizirao je prosvjed na Markovom trgu pod naslovom „Danas INA, sutra Hrvatska“ s kojeg su poručili kako se INA, nekad ponos Hrvatske, pretvara u mađarsko skladište. Čini se kako spor INE i MOL-a za našu vladu postaje još jedna ekonomska bojišnica podgrijanog hladnog rata u kojem primarni interes nije hrvatski. S time se složio i naš sugovornik, Tomislav Jakić, dugogodišnji novinar i analitičar, te bivši savjetnik predsjednika Mesića za vanjsku politiku. „Ne da postaje, on to nesumnjivo već i danas jest. Činjenica jest da neke zemlje, pa čak i članice Europske unije, pokazuju veću fleksibilnost u vođenju svoje politike nego što to čini Hrvatska. Članstvo u EU obavezuje, to nije sporno, ali to članstvo nikome ne može spriječiti da pored europskih interesa (koji često, nažalost, i nisu europski) u vidu ima i interese svoje zemlje, odnosno njezinih građana“, rekao je Jakić za Ruski vjesnik.

Mađarsku, primjerice, činjenica da je članica EU nije spriječila da s Moskvom potpiše sporazum vrijedan 10 milijardi eura prema kojem će Rusija kreditirati obnovu i gradnju nuklearnih postrojenja u Mađarskoj. Hrvatska s druge strane, pod očitim pritiscima zapadnih sila, odbija ruskog investitora unatoč tome što je INI i promjena strateškog partnera nasušno potrebna. Rezultati takve politike? Sasvim jasni – hrvatski BDP pada 12. kvartal za redom, a Mađarska je u drugom kvartalu ove godine ostvarila najveći rast BDP-a u Europskoj uniji od 3.9 posto. Multilateralnost na Balkanu prilika je za sve zemlje, prije svega ekonomska, ali ujedno i opasnost za zemlje poput Hrvatske da se ne nađu na granicama dvaju sukobljenih „carstava“ i prvoj fronti ekonomske i političke borbe Rusije i Zapada.

Hrvatska je sa SAD-om izgradila klijentelističko-pokroviteljski odnos, pa tako hrvatskog predsjednika i premijera američki senator „upozorava“ na važnost ne ulaska u pregovore s Gazpromom. Takva politika sigurno je u interesu Washingtona koji želi spriječiti jači ruski ekonomski ulazak u Europu, no je li ona u interesu Zagreba, odnosno Siska kojemu bi gašenje rafinerije nepovratno naštetilo?

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno je objavio kako će Sjedinjene Američke Države „prijateljski posredovati“ u sporu INE  i MOL-a. Naš sugovornik Jakić kaže nam kako je njegov dojam da je politika u ovom sporu u svakom trenutku imala prevagu nad ekonomskim interesima. „Ne znam zašto nam je u sporu s MOL-om potrebno bilo čije posredovanje, osim ako se hoće pod svaku cijenu zadržati to krajnje diskutabilno partnerstvo, a spriječiti ulazak ruskog kapitala u INU“,  zaključuje Jakić i kaže kako je upitno može li se takva politika uopće nazivati politikom.