Koliko novca je Rusija izgubila zbog sankcija?

Ukupni gubici Rusije nastali uslijed uvođenja geopolitičkih sankcija iznose 40 milijardi dolara. To je izjavio ministar financija Rusije Anton Siluanov na forumu u Moskvi, prenosi ruski poslovni list Kommersant. Prema riječima ministra, Rusija gubi još oko 90 do 100 milijardi dolara godišnje zbog pada cijena nafte za 30%.

Analitičari uglednog Razvojnog instituta "Visoke škole ekonomije" dobili su drugačije podatke nakon što su usporedili dvije varijante posljednje bazne prognoze Banke Rusije. Jedna je predviđala brzo ukidanje zapadnih sankcija u trećem kvartalu 2015., a druga njihovo trajanje do 2017. Razlika u prognoziranim sumama odljeva kapitala između te dvije varijante iznosi oko 170 milijardi dolara za razdoblje od tri godine, to jest 57 milijardi dolara godišnje.

Financijski gubici

"Teško je izračunati ekonomske gubitke prouzročene sankcijama. Može se poći od toga da je suma gubitaka jednaka razlici između odljeva kapitala u 2014. i 2013. U tom slučaju 40 milijardi dolara je vrlo optimistična suma, jer će odljev kapitala iz Rusije ove godine prema procjenama premašiti 120 milijardi dolara u usporedbi s 67 milijardi iz prošle godine", izjavio je za Ruski vjesnik šef katedre za tržište vrijednosnih papira i financijski inženjering Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS) Konstantin Koriščenko.

Ipak, prema njegovim riječima, teško je odvojiti učinak sankcija od efekta povezanog s prelaskom na plivajući tečaj rublja. "Točna suma se teško može izračunati, zato što je teško dati materijalnu procjenu neizravnih gubitaka uslijed usporavanja ili zamrzavanja zajedničkih projekata koji nisu izravno pogođeni sankcijama", slaže se voditelj odjela za analitiku investicijske tvrtke Russ-Invest Dmitrij Bedenkov.

Povećati sliku.

Stručnjaci smatraju pad cijena nafte neizravnim gubitkom. Ruski proračun je kreiran na temelju prognoze od oko 100 dolara po barelu nafte marke Brent. Zbog pada cijena nafte ispod 80 dolara po barelu u Ministarstvu financija već predlažu smanjenje proračunskih rashoda. "U planiranju proračuna za naredne proračunske cikluse moramo polaziti od očekivane prognoze cijena nafte. To je svakako, ponovit ću još jednom, oko 80 dolara po barelu", izjavio je Anton Siluanov.

Odluka OPEC-a utjecala na rusku ekonomiju Ruska valuta već je obnovila povijesni rekord u odnosu na dolar i euro.

U Ministarstvu financija pritom prognoziraju da će u uvjetima očuvanja situacije s tečajem rublja i cijenama nafte pad proračunskih prihoda u sljedećoj godini iznositi do 500 milijardi rubalja (10,7 milijardi dolara). Prema procjeni Ministarstva financija RF, proračun bi mogao biti na gubitku za još toliko zbog rizika od smanjenja tempa ekonomskog rasta i smanjenjenje uvoza.

Sveobuhvatni utjecaj

"Gubici nastali uslijed sankcija sačinjeni su od više stavki, ali glavni rezultat sankcija jest smanjenje interesa investitora za Rusiju, kao i porast rizika ulaganja sredstava u ruske projekte", kaže glavni analitičar tvrtke UFS IC Aleksej Kozlov. Prema njegovim riječima, u tim uvjetima Rusija će biti prisiljena poduzeti aktivne mjere u cilju stabilizacije rublja i zadržavanja inflacije u razumnim okvirima, a morat će i realizirati program zamjene uvozne robe domaćim proizvodima.

"Nužnost refinanciranja dugova niza državnih tvrtki koje su obuhvaćene sankcijama i zamjene sredstava stranih investitora koja se sada ne mogu upotrijebiti za određene projekte dovodi do smanjenja državnih investicijskih fondova", smatra analitičar Investkafea Timur Nigmatulin. Najveće naftno-plinske kompanije Rosneft i Novatek već su uputile molbu za izdvajanje sredstava iz rezervi naftno-plinskih prihoda Rusije - Fonda nacionalnog blagostanja.

Povećati sliku.

U tim uvjetima došlo je do naglog pada prihoda ruskih kompanija. Prema podacima službene statističke službe (Rosstat), profit tvrtka prije oporezivanja, koji predstavlja praktično polovicu svih ulaganja kapitala u Rusiji, u rujnu 2014. se spustio za 83%. Zbog toga je u trećem kvartalu profit na godišnjoj razini pao za 44% nakon rasta od 50% u drugom tromjesečju i smanjenja od 18% u prvom tromjesečju 2014.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva, na porast profita u rubljima koji su ostvarili izvoznici u drugom tromjesečju 2014. nije utjecala samo devalvacija nacionalne valute u prvom tromjesečju već i relativno visoke svjetske cijene osnovnih sirovina, ali su one (a posebno cijena nafte) od srpnja pale. Zbog toga tvrtke nisu spremne investirati u razvoj proizvodnje.

Prema rezultatima ankete koju je Rosstat sproveo među poduzetnicima, među čimbenicima koji ograničavaju rast investicija, "neodređenost ekonomske situacije" se u studenom 2014. prvi put našla među tri najznačajnija faktora. Situaciju kao neodređenu vidi 39% anketiranih kompanija, dok je 40% ispitanika u te faktore ubrojao "previsoke poreze", a 54% "nedovoljnu unutarnju potražnju".