Kome je potrebna slobodna trgovina EU i Rusije?

Izvor: AlexeyMalgavko/ Ria Novosti

Izvor: AlexeyMalgavko/ Ria Novosti

U Moskvi ponovno počeli govoriti o bescarinskoj trgovini EU i Euroazijskog ekonomskog saveza.

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, vratio se na temu stvaranja zone slobodne trgovine EU i EAES-a (Rusija, Kazahstan, Bjelorusija i Armenija). Sredinom listopada šef MVP-a izjavio je da je Rusija spremna nastaviti razmatrati perspektive tog projekta s Europskom unijom, s kojom trgovinski promet iznosi oko 60%.

Sama ideja stvaranja zone slobodne trgovine (SZT) ''od Lisabona do Vladivostoka'' (kako ju je odredio ruski predsjednik Vladimir Putin) posljednji put se razmatrala na bilateralnoj razini prije pripajanja Krima i uvođenja sankcija od strane Zapada – u siječnju 2014. na summitu Rusija-EU. ZST je tip međunarodne integracije: u državama-članicama ukidaju carine, poreze, takse i kvote – kvantitativna ograničenja za uzajamnu trgovinu. Putin se krajem kolovoza vratio na razmatranje SZT-a, nakon što je Ukrajina potpisala ekonomski dio sporazuma s EU. José Barroso, predsjednik Europske komisije, izjavio je tada da ako Rusija prihvati sporazum o udruženju EU i Ukrajine, strane će se približiti stvaranju ZST-a.


Vrijeme je stiglo.
 

Ideja stvaranja zone slobodne trgovine između država Euroazijske i Europske unije danas je krajnje aktualna. Osim toga, nema samo ekonomsku, nego i ozbiljnu političku nijansu'', ističu predstavnici Euroazijske ekonomske komisije.

Osniva li Rusija zajednicu poput Europske unije ili SSSR-a?
Rusija je konačno ratificirala sporazum o osnivanju Euroazijskog ekonomskog saveza s Bjelorusijom i Kazahstanom. Novi savez mora tijekom deset dana postati temelj za stvaranje zajednice koja bi bila slična Europskoj uniji.

''Aktivnost u tom smjeru mogla bi biti povezana sa željom RF da smekša uzajamne pozicije po pitanju sankcija: Lavrovljeve izjave mogle bi se percipirati kao korak ususret, od kojeg može započeti smekšavanje uzajamne retorike'', izjavio je Sergej Hestanov, direktor državne kompanije Alor.

''U slučaju stvaranja zone slobodne trgovine s Europskom unijom iz pregovaračkog procesa isključene su druge države, prije svega, SAD'', govori Dmitri Lukašov, analitičar IFC Markets.

Osim toga, Moskva tim korakom daje signal da ne želi uništavati ekonomske veze s EU. Rusija pokazuje da bi mogla priznati sankcije kao svojevrsno političko nerazumijevanje, ako se pravovremeno ukinu ograničenja.

''To je logičan korak ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Zato što će bilo koji pregovori o mogućem stvaranju zone slobodne trgovine između Rusije i EU neizbježno zahvatiti temu aktualnih ruskih sankcija. To bi moglo smanjiti njihov negativan pritisak na rusku ekonomiju na pozadini istovremenog padanja cijena nafte'', govori Dmitrij Lukašov.

 

Plusevi i minusi 

Stvaranje zone slobodne trgovine Rusije i država EU trebalo bi ukinuti carinske barijere za rusku proizvodnju, što će se korisno odraziti na konkurentsku sposobnost ruskih proizvoda i usluga u inozemstvu. To bi mogao biti jamac rasta ruske ekonomije i povećanja razine prihoda stanovništva, ukazuje Tamara Kasjanova, prva zamjenica predsjednika općeruske javne organizacije Ruski klub financijskih direktora.

S druge strane, postoji mogućnost da se ruske kompanije, koje su orijentirane na unutarnje tržište, neće moći snaći sa sve većom konkurencijom od strane inozemnih igrača.

''Ruska poljopriveda suočit će se sa žestokom konkurencijom europskih proizvođača, koju će moći pobijediti jedino putem državnih donacija, smatra Hestanov.

Poruke Euroazijske ekonomske unije Europskoj uniji
Euroazijski ekonomski prostor se u Buxellesu sve češće doživljava kao objektivna realnost. Očigledno je da će jačanje ove nove integracije doprinijeti da se u određenoj mjeri korigira i rad Rusije s EU.

Uvozni proizvodi jeftiniji su zahvaljujući ogromnim novčanim potporama koje EU pruža svojim farmerima (nekoliko puta manje nego u Rusiji), te nemjerljivo nižim postotnim kreditnim stopama.

Za EU stvaranje zone slobodne trgovine s Rusijom i EAES-om je još isplativije. ''Ekonomije mnogih država EU još su uvijek daleko od onih pokazatelja prije krize. Jedan od načina prevladavanja te situacije moglo bi upravo biti povećanje trgovinskog prometa poduzeća na račun rasta prodaje na ruskom tržištu'', govori Tamara Kasjanova.

Pritom će to partnerstvo pružiti čak više prednosti europskim proizvođačima nego ruskim, ističe Dmitrij Lukašov. Kao prvo, otvaranje granica odmah će usporiti proces proizvodnje vlastite robe u Rusiji. Kao drugo, 85% ruskog izvoza – to su mineralne sirovine, uključujući ugljikovodike, a za njima postoji velika potražnja na svjetskom tržištu i bez WTO-a te ZST-a. Europska unija će, upravo suprotno, isporučivati gotove proizvode koji konkuriraju azijskoj i američkoj robi.

''U vremenima prije krize ujedinjenje s Europskom unijom bilo je puno korisnije za Rusku Federaciju'', uvjeren je gospodin Hestanov. ''Ruske 'crne' metalurgije i predstavnici naftno-kemijskog sektora suočavali su se s ograničenjima za izvoz u Europskoj uniji i carinama''. Danas, kad su cijene proizvoda crne metalurgije jako pale, aktualnost ujedinjenja s EU značajno se smanjila, smatra stručnjak.

Prema materijalima: Vzgliad, Kommersant