Dva i pol mjeseca pod sankcijama
Velike banke preko depozita građana dobivaju stabilan priljev gotovine u rubljima po relativno niskoj cijeni. Izvor: TASS
Državne banke trenutno nemaju velike probleme, jer im se na raspologanju nalaze depoziti građana. Kamatne stope na depozite još nisu podignute pa velike banke na taj način dobivaju stabilan priljev gotovine u rubljima po relativno niskoj cijeni. To potvrđuju stručnjaci s kojima je razgovarao Ruski vjesnik, ističući da su glavne teškoće tek pred nama. Nijedna banka koja se našla na udaru sankcija nije pristala komentirati ove navode.
Moguće rješenje problema
Na ruskom bankarskom tržištu je u međuvremenu došlo do indikativne poslovne pogodbe. Banka VTB je 20% dionica svoje ciparske kćeri tvrtke RCB Bank Ltd prodala svom dugogodišnjem partneru, banci "Otkritie" na koju se sankcije ne odnose. Po mišljenju stručnjaka, VTB banka na taj način želi sačuvati ciparsku RCB banku od sankcija koje bi je mogle pogoditi kao kompaniju pod kontrolom VTB banke. Prema riječima analitičara Elene Fedotkove, cilj VTB je po svoj prilici smanjiti svoj udio u banci do razine ispod 50%, jer tako poduzeće gubi status kćeri tvrtke.
Glavni problem za banke predstavlja ispunjavanje deviznih obveza. Podsjetimo da je bankarski sektor prošle godine na tržištima kredita povukao više od 14 milijardi dolara, od kojih je 70% otišlo bankama pod sankcijama.
U razdoblju od rujna 2014. do ožujka 2015. banke trebaju vratiti 34 milijarde dolara vanjskog duga.
Kako ističe Natalija Orlova, glavna ekonomistica Alfa-banke, sankcije koje su uvele EU i SAD svim navedenim bankama će uzrokovati probleme s refinanciranjem na globalnom tržištu.
Jedno od mogućih rješenja je uzimati devizne kredite u zemlji. Međutim, banke koje se ne nalaze pod sankcijama i imaju pristup zapadnom deviznom tržištu, a to su uglavnom banke srednje veličine, ne mogu uzeti novac po uvjetima po kojima to čine lideri na tržištu. Osim toga, svaka banka želi zaraditi na kreditu, dodajući 1 do 2 % kamate. Stoga na kraju ovakav aranžman ispada sasvim nepovoljan.
Što se tiče velikih tvrtki na koje se odnose financijske sankcije, one zasad ne nailaze na probleme. "Mnoge tvrtke još nisu potrošile resurse koje su nabavile početkom godine, a neke od najvećih tvrtki čak su uspjele prije roka isplatiti dio zapadnih kredita", objašnjava Igor Dmitriev, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Banke za poravnanje i štednju. Prema njegovim riječima, već postoji tendencija povećanog kreditiranja na domaćem tržištu. Poduzeća kredite pritom uzimaju od velikih privatnih banaka.
Tako rusko Internet izdanje RosBiznesKonsalting (RBK), pozivajući se na svoje izvore, objavljuje da su naftne tvrtke Rosneft i Gazpromneft, kao i niz drugih korporacija koje su se našle na udaru sankcija, započele pregovore o kreditiranju s nekoliko privatnih ruskih banaka. "Otkako su se za najveće ruske korisnike kredita zatvorila zapadna kreditna tržišta, nama se obraćaju liderske tvrtke, koje ranije na nas nisu obraćale pozornost, i dobivamo priliku s njima pregovarati i nuditi im naše proizvode. Poslovi zasad nisu sklopljeni, sve je u fazi pregovora, ali ni to samo po sebi nije malo", rekao je za RBK načelnik odjela za sindicirana kredite Alfa-banke Aleksej Petrov.
No, načelnik sektora za sindicirano financiranje Gazprombanke Aleksej Kotlov upozorava da ruske banke neće moći spasiti svakog. Prema njegovim riječima, kapitala na raspolaganju nema dovoljno da bi se mogao u potpunosti kompenzirati nedostatak stranih zajmodavaca i zadovoljiti sve potrebe u području kreditiranja i investicija. Osim toga, mnoge banke radije povećavaju svoje rezerve, nego što kapital ulažu u kreditiranje, objašnjava stručnjak.
Država je spremna djelomično pomoći državnim bankama i velikim tvrtkama.
Predsjednik RF Vladimir Putin je 2. listopada na Investicijskom forumu u Moskvi potvrdio da će Rusija bankama protiv kojih je Zapad uveo sankcije pružiti pomoć u povećanju kapitala. Prema riječima Antona Soroka, analitičara investicijskog holdinga Finamore, država će sigurno podržati prvih pet banaka s popisa sankcioniranih tvrtki.
Je li moguće refinanciranje
kredita u Aziji?
Prema riječima Kire Juhtenka, vodećeg analitičara brokerske tvrtke FBS, ubuduće će državne banke u cilju osiguravanja potrebnih deviznih sredstava povećati svoju prisutnost na azijskim financijskim tržištima.
"Izlazak na azijsko tržište je moguć i potreban, ali i tu postoji ozbiljan problem, jer to tržište nije tako veliko kao što se čini i teško da će svi koji to žele moći povući dovoljnu količinu sredstava po kamatnim stopama koje odgovaraju ruskim bankarima", ističe Soroko. Azijska tržišta kapitala su prije dodatna perspektivna opcija za uzimanje relativno jeftinih zajmova.