Rusija povećava ulaganja u obranu za jednu trećinu

Radnici Znanstveno-proizvodne korporacije "Uralvagonzavod" u pogonu za sklapanje tenkova. Izvor: RIA Novosti

Radnici Znanstveno-proizvodne korporacije "Uralvagonzavod" u pogonu za sklapanje tenkova. Izvor: RIA Novosti

U sljedećoj godini rashodi ruskog proračuna namijenjeni nacionalnoj obrani porast će za 33%, pa će njihov udio u proračunu dosegnuti 21,2%. Prema podacima Ministarstva industrije, Federalna služba za vojne nabave već je osigurala porast ruske industrijske proizvodnje u prvoj polovici godine, a ubuduće bi dio moderniziranih vojnih poduzeća mogao biti privatiziran.

Tijekom 2015. rashodi ruskog proračuna namijenjeni nacionalnoj obrani povećat će se za 33% na 3,287 bilijuna rubalja (82,7 milijardi dolara). Dakle, udio ovih rashoda porast će sa 17,7% na 21,2%. Ovo slijedi iz popratnog materijala uz nacrt zakona o federalnom proračunu za razdoblje 2015.-2017., koji je vlada prethodno unijela u Državnu dumu - donji dom ruskog parlamenta, prenosi list Kommersant. Kako je ruski predsjednik Vladimir Putin ranije izjavio na forumu "Rusija zove", od tih sredstava oko 3 bilijuna rubalja (75,5 milijardi dolara) bit će usmjereno na modernizaciju vojno-industrijskih poduzeća, s tim što će jedan dio tih poduzeća kasnije biti pretvoren u dionička društva i privatiziran. Štoviše, vojna poduzeća već sada realiziraju do 25% proizvoda civilne namjene, dodao je šef države.


Koliko tko troši na obranu

"Realni udio rashoda namijenjenih nacionalnoj obrani u Rusiji konstantno raste. Dok je 2011. godine za te potrebe odvajan dio proračuna jednak 2,8% bruto domaćeg proizvoda, do 2016. taj dio će porasti na 3,8% bruto domaćeg proizvoda", kaže direktor Centra za istraživanje regionalnih reformi Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS) Aleksandar Derjugin. Usporedbe radi, u SAD-u se na obranu troši 4,4% bruto domaćeg proizvoda, a u Velikoj Britaniji 2,5%. Ipak, tijekom 1990-ih Velika Britanija je također izdvajala oko 4% bruto domaćeg proizvoda za te potrebe, a tijekom 1950-ih taj je indeks dosegnuo 8,8%. "U Rusiji vojni rashodi čine manje od 5% bruto domaćeg proizvoda zemlje, dakle gotovo isto koliko i u SAD-u, ali u apsolutnim brojevima Amerika je apsolutni lider - samo u 2013. u taj sektor je uloženo oko 600 milijardi dolara, što je više od desetogodišnjeg uloga u ruski program vojne modernizacije. Prema tome, može se reći da Rusija ostaje u okvirima svjetskih tendencija", kaže Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga Finamore.

Prema riječima Aleksandra Derjugina, povećanje ulaganja u obranu u Rusiji odvija se u okvirima velikog programa vojne modernizacije u vrijednosti od 20 bilijuna rubalja (503 milijarde dolara), upravo onog programa s kojim se nije složio ministar financija Aleksej Kudrin, zbog čega je napustio vladu 2011. Ta sredstva su bila izdvojena za važeći državni program naoružanja za razdoblje 2011.-2020. Osim toga, oko 3 bilijuna rubalja je bilo namjenski usmjereno na razvoj poduzeća obrambeno-industrijskog kompleksa.

Kako je Vladimir Putin izjavio 2. listopada na forumu "Rusija zove", neka obrambena poduzeća ili dio njihovih aktiva mogli bi u budućnosti biti izneseni na tržište. "To stvara bolje uvjete za razvoj. Država kratkoročno ulaže značajne resurse u obrambeno-industrijski kompleks", izjavio je. Štoviše, prema riječima šefa države, "25% ukupne proizvodnje ruske obrambene industrije već danas čine proizvodi civilne namjene". Kao jedan od najpoznatijih primjera stručnjaci navode tvrtku "Civilni zrakoplovi Suhoj", koja proizvodi regionalne zrakoplove "Suhoj Superjet 100" i dio je holdinga "Suhoj", koji je prije svega poznat po svojim lovcima.


Nejasni izgledi

Ipak, stručnjaci imaju različita mišljenja o porastu ulaganja u obranu. "Zbog tako naglog porasta rashoda federalnog proračuna na obranu sada imamo deficit federalnog proračuna. Na regionalnoj razini se smanjuju investicijska ulaganja", smatra Aleksandar Derjugin. Prema njegovim riječima, više puta su obavljana istraživanja koja se bave pitanjem koliko ulaganja u obranu uvećavaju domaći bruto proizvod, i pokazalo se da pozitivan utjecaj na gospodarstvo ne postoji, ili je beznačajan. "Sa stanovišta dugoročnih investicija, treba ulagati u obrazovanje i zdravstvo", kaže on. Anton Soroko smatra da se "sada povećanje ulaganja u vojno-industrijski kompleks poklapa sa smanjenjem troškova na socijalne stavke proračuna, a to izaziva čuđenje".

Ipak, u ruskoj vladi ne vlada takvo mišljenje. Prema podacima Ministarstva industrije, Federalna služba za vojne nabave je osigurala porast ruske industrijske proizvodnje u prvoj polovici godine. Konkretno, u razdoblju od siječnja do kolovoza 2014. "proizvodnja brodova, letjelica, svemirskih brodova i drugih prijevoznih sredstava" porasla je za 26,9%. U taj segment industrije ubraja se i proizvodnja željezničkih vagona, zrakoplova, helikoptera, podmornica i tako dalje, dakle u pitanju je glavni dio transportnih sredstava koja otkupljuju država i državne tvrtke, između ostalog i vojna tehnika. U prvom polugodištu porast industrijske proizvodnje iznosio je 1,5% u odnosu na isti period 2013., dok je porast bruto domaćeg proizvoda gotovo duplo manji - 0,8%.