Osniva li Rusija zajednicu poput Europske unije ili SSSR-a?

Izvor: Photoxpress

Izvor: Photoxpress

Rusija je konačno ratificirala sporazum o osnivanju Euroazijskog ekonomskog saveza s Bjelorusijom i Kazahstanom. Novi savez mora tijekom deset dana postati temelj za stvaranje zajednice koja bi bila slična Europskoj uniji. Ipak, smatraju stručnjaci, da bi ta zajednica uspješno radila, njegove članice moraju riješiti svoje ekonomske probleme.

Rusija je 5. rujna konačno ratifiricirala sporazum o osnivanju Euroazijskog ekonomskog saveza s Bjelorusijom i Kazahstanom. Dokument pretpostavlja osnivanje za deset godina nove integracijske zajednice sa zajedničkom ekonomskom regulativom – ekvivalent Europskoj uniji. U sporazumu je  propisano postupno odustajanje od zaštitnih mjera i stvaranje zajedničkih tržišta, uključujući i u najbolje reguliranim sektorima: farmaceutici, raspodjeli električne energije, financijskim uslugama te na tržištu naftnih produkata.

Osnovana nova unija – Euroazijska ekonomska unija
Predsjednici Rusije, Kazahstana i Bjelorusije – Vladimir Putin, Nursultan Nazarbajev i Aleksandar Lukašenko – potpisali su u Astani u Kazahstanu povijesni dogovor o osnivanju Euroazijske ekonomske unije. EAEU će profunkcionirati 1. siječnja 2015. Do 2025. tri strane bi trebale formirati jedinstveno tržište nafte i plina.

''Euroazijski integracijski projekt nije u potpunosti isto što i Europska unija, iako u svojem radu pokušavamo uzeti u obzir europsko iskustvo i mogućnost izbjegavanja grešaka. U Europskoj uniji nadnacionalni instituti imaju daleko šire ovlasti; provode zajedničku vanjsku politiku, imaju istu valutu – to je kvalitativno druga razina integracije'', objasnio je za Ruski vjesnik Andrej Slepnev, ministar za trgovinu Euroazijske ekonomske komisije (organ izvršne vlasti novog saveza). Prema njegovim riječima, osnovna zadaća novog saveza je formirati jedinstveni ekonomski prostor država-članica projekta, gdje bi bila ostvarena koncepcija četiriju osnovnih sloboda: slobodni promet robe, usluga, kapitala i investicija, radne snage.


Smisao projekta

Prema riječima Andreja Slepneva, na primjeru tržišta robe već se vide značajni pozitivni učinci za ekonomiju država-članica novog saveza. U 2011. bile su ukinute carinske granice između tih država, osnovan je jedinstveni carinski teritorij, potom je uvedena zajednička carinska tarifa koja je postavila temelje Carinskom savezu.

''U 2011. obostrana trgovina počela je rasti brže od vanjske trgovine, a u 2012. čak tri puta brže. Taj skok robnog prometa je rezultat skidanja trgovinskih barijera i osnivanja jedinstvene trgovinske regulacije'', govori. Trenutno se, prema podacima ministra, već primjećuju dugoročni učinci integracije. Konkretno govoreći, udio strojarsko-tehničke proizvodnje u obostranoj trgovini kod članica saveza je 8 puta veći nego u trgovini s trećim državama, a udio nafte, plina i energetskih sirovina se, upravo suprotno, smanjio s gotovo 40% na 32%.''

Sporazum o osnivanju Saveza stupit će na snagu nakon što tri države, koje su sudjelovale u njegovom potpisivanju, izvrše ratifikaciju. No u dogledno vrijeme sporazumu bi se mogla priključiti Armenija, izjavio je ranije prvi zamjenik premijera Igor Šuvalov. Drugi kandidat je Kirgizija koja bi mogla stati članica zajednice u 2015. ''Još jedan učinak je rast broja država i zajednica koji pokazuju zainteresiranost u širenju partnerstva s nama sve do sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini. Takvih partnera ima sve zajedno oko četrdesetak'', govori Andrej Slepnev. Prema njegovim podacima, trenutno se vode pregovori o slobodnoj trgovini s Vijetnamom, a u dogledno vrijeme započet će s radom zajednička istraživačka grupa s Izraelom i Indijom.


Stupnji integracije

''U skladu s teorijom ekonomske integracije, postoji pet integracijskih stupnjeva. Prvi stupanj podrazumijeva osnivanje zone slobodne trgovine, drugi – carinskog saveza, treći – jedinstvenog ekonomskog prostora, četvrti – ekonomskog saveza i, naposljetku, peti pretpostavlja političku, uz već postojeću ekonomsku, integraciju'', objašnjava Aleksandr Mihajlenko, profesor na Katedri za vanjsko-političku djelatnost Rusije pri Ruskoj akademiji znanosti. Prema njegovim riječima, ako se Europska unija nalazi na petom stupnju, onda je Euroazijski ekonomski savez samo na četvrtoj. ''S ekonomskog gledišta to je najveći stupanj integracije. Kretanje prema petom stupnju je apsolutno svrsishodno, no nad Bjelorusijom i Kazahstanom visi iskustvo Sovjetskog saveza i bojazan da će ih Moskva opet uzeti pod svoje okrilje'', ističe Mihajlenko. 

Poruke Euroazijske ekonomske unije Europskoj uniji
Euroazijski ekonomski prostor se u Buxellesu sve češće doživljava kao objektivna realnost. Očigledno je da će jačanje ove nove integracije doprinijeti da se u određenoj mjeri korigira i rad Rusije s EU.

Kako ističu stručnjaci, nova zajednica ima zasad nekoliko bitnih problema. ''Rusija je 2013. osjetila na sebi bitno usporavanje ekonomije, već se realizirao rizik rasta realne inflacije zbog devalvacije rublja i sankcija EU'', govori Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga FINAM. Prema njegovim riječima, ključni problem u Kazahstanu i Bjelorusiji je visoka razina državnog sudjelovanja u ekonomiji i niska diversifikacija. Prema riječima glavnog analitičara UFS IC Alekseja Kozlova, savez nema jedinstvene valute, dakle, postoje razlike u novčano-kreditnoj politici.

''Euroazijska ekonomska integracija traži i puno intenzivniju političku suradnju. Tad ćemo prijeći na sljedeći stupanj – osnivanje Euroazijskog saveza'', govori Aleksandr Mihajlenko. Prema njegovim riječima, isto kao što je Europska unija isprva bila čisto ekonomska zajednica, a danas se u njoj pored ekonomske integracije razvijaju vanjsko-politička, obrambena te drugi smjerovi političkih integracija.