Rubalj pod rekordnim pritiskom deviznih špekulanata

Prema riječima stručnjaka, sadašnje neinterveniranje Banke Rusije je prva provjera djelotvornosti prelaska na plivajući tečaj rublje koji je najavila ruska vlada. Izvor: Reuters

Prema riječima stručnjaka, sadašnje neinterveniranje Banke Rusije je prva provjera djelotvornosti prelaska na plivajući tečaj rublje koji je najavila ruska vlada. Izvor: Reuters

Ruski rubalj je dosegao povijesno najnižu vrijednost u odnosu na američki dolar. Međutim, Centralna banka nije poduzela značajnije intervencije na deviznom tržištu i nije započela prodaju američkih dolara s ciljem stabilizacije tečaja. Pad tečaja rublja je povoljan za ruske izvoznike, ali negativno se odražava na sudionike domaćeg tržišta.

Ruski rubalj je 30. rujna dosegao povijesni najnižu vrijednost u odnosu na američki dolar. Međutim, unatoč rekordnom pritisku na nacionalnu valutu, Centralna banka nije počela prodaju američkih dolara, iako je ranije, kao nadležni regulativni organ, za stabilizaciju tečaja koristila mehanizam intervencija na deviznom tržištu.

U ožujku 2014., kada je došlo do zaoštravanja političke situacije oko Krima, Centralna banka je u jednim danu izvršila intervenciju od 11 milijardi dolara.

Prema podacima kojima raspolažu izvori za ruski poslovni list Vedomosti, Centralna banka je na tržištu mogla prodati "nekoliko desetaka milijuna dolara", ali, kako ističu izvori za list RBK-Daily, Banka uopće nije sudjelovala na deviznom tržištu. "Podaci o intervencijama Centralne banke na deviznom tržištu objavljuju se sa zakašnjenjem, jer se trgovina odvija na temelju predviđanja za sutrašnji dan. Međutim, ako je i došlo do intervencija, one su bile neznatne - manje od 350 milijuna dolara, koliko je potrebno za pomicanje granice intervala fluktuacije tečaja rublja", objasnio je za Ruski vjesnik Mihail Hromov, znanstveni suradnik Centra za strukturna istraživanja Instituta za primijenjena ekonomska istraživanja Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS). Prema njegovim riječima, radi usporedbe, u ožujku 2014., kada je došlo do zaoštravanja političke situacije oko Krima, Centralna banka je u jednom danu izvršila intervenciju od 11 milijardi dolara. Prema riječima stručnjaka, ovo je prva provjera djelotvornosti prelaska na plivajući tečaj rublje koji je najavila ruska vlada.


Centralna banka je ostala po strani

Prema podacima analitičara investicijskog holdinga Finamore Antona Soroka, ovakve transakcije s ciljem potpore tečaju rublja posljednji put su se dogodile u svibnju 2014. Nakon toga Banka je morala prodavati rublje, ali to je kratko trajalo. "Trend slabljenja rublja posljednjih mjeseci trajao je otprilike isto onoliko koliko i početkom godine, ali Centralna banka zasada nije intervenirala. Ne mislim da će doći do intervencije koja bi po razmjerima bila nalik onoj u ožujku", smatra stručnjak.

Napad na rubalj, prema riječima sudionika tržišta, maksimalnu snagu je dostigao u proljeće 2014. - tada ga je izazvalo priopćenje agencije Bloomberg da Rusija planira uvesti kontrolu nad prekograničnim kretanjem kapitala. Međutim, Centralna banka je kasnije demantirala ovu informaciju.

"Zasad je rano govoriti o tome da je napad na rubalj odbijen", smatra glavni analitičar Investicijske tvrtke UFS Aleksej Kozlov. Prema njegovim riječima, sudionici tržišta shvaćaju da daljnji pad cijene nafte vrši pritisak na rubalj i zato igraju na slabljenje rublja. "Slaba dinamika gospodarstva u Rusiji u posljednje vrijeme, nestabilnost rublja sama po sebi, iznuđeno zaoštravanje monetarno-kreditne politike od strane Banke Rusije ne povećavaju privlačnost investiranja u Rusiji, što znači da pogoduju odljevu kapitala", kaže ovaj stručnjak.


Utjecaj na gospodarstvo

Za mnoge ruske tvrtke pad vrijednosti rublja ima povoljan učinak - slabljenje tečaja domaće valute ide na ruku izvoznicima. Između ostalog, kako su za Ruski vjesnik objasnili u press-službi najveće tvrtke za proizvodnju aluminija na svijetu, ruske tvrtke "Rusal", zbog slabljenja rublja tvrtka je povećala prognoze svojih financijskih pokazatelja. Tvrtka "Rusal" je u kontekstu rasta cijena aluminija u prvom polugodištu prema rezultatima drugog kvartala uspjela ostvariti dobit prvi put poslije više od godinu dana. Tvrtka također planira ostvariti dobit u trećem i četvrtom kvartalu.

Sankcije kao sredstvo za poticanje gospodarstva
Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da se vrijeme sankcija iskoristi za povećanje konkurentnosti ruske ekonomije - u planu je da se za 1,5 do 2 godine napravi skok u povećanju konkurentnosti realnog sektora. Prema podacima ruskih stručnjaka, industrija zemlje već odgovara porastom na signale države, ali taj porast uglavnom ovisi o javnim nabavama.

S druge strane, najveći metalurški kombinat u Rusiji, "Magnitogorsk metalurški kombinat" (MMK), orijentiran je na domaće tržište (na domaće tržište odlazi 82,2% ukupne količine isporuka). Međutim, devalvacija rublja se povoljno odrazila i na ovo poduzeće. "Samo 50% troškova MMK izraženo je u rubljima. Zato pri devalvaciji rublja prema dolaru dolazi do smanjenja ovog dijela troškova kada se izraze u dolarima", objasnio je za Ruski vjesnik predstavnik MMK. Konkretno, u kompaniji su izračunali da pri devalvaciji rublja od 2,5% EBITDA (earnings before interest, taxes, depreciation and amortization - profit prije oduzimanje kamate, poreza na dobit i amortizacije) poduzeća se povećava za 0,9%, a pri padu vrijednosti nacionalne valute za 15% - za 4,9%.

Za predstavnike tržišta koji su orijentirani isključivo na domaće tržište, učinak pada vrijednosti rublja nije toliko jednoznačan. "Uvoz postaje skuplji, samim tim potrošač daje prednost domaćim proizvodima. Naša tvrtka se nalazi u zoni rublja: mi nemamo devizne kredite, što znači da devalvacija na nas nema veliki utjecaj", rekao je za Ruski vjesnik Aleksandar Kostikov, predstavnik tvrtke "Čerkizovo", jednog od lidera na ruskom tržištu mesa. No, prema njegovim riječima, nevolja je u tome što se dio sirovina, uključujući veterinarske preparate, nabavlja u inozemstvu.

Ipak, financijski analitičari su znatno oprezniji u svojim procjenama. "Zasad se složno govori o tome da je novi potez Centralne banke u pravcu plivajućeg, tj. varirajućeg, tečaja izuzetno uspio. No, fluktuacija vrijednosti rublja je relativno visoka, a godišnji pad kupovne moći domaće valute čini se prevelik", kaže Anton Soroko. Prema njegovom mišljenju, treba pričekati dok ne oslabi politički pritisak na rubalj, jer će tada njegova dinamika biti ravnomjernija i predvidivija. "Teoretski postoji mogućnost da Centralna banka izađe na tržište kako bi smanjila pritisak na rubalj, ali ne navodi se pri kakvim parametrima će se to dogoditi", upozorava Mihail Hromov.