Sankcije kao sredstvo za poticanje gospodarstva

Prema riječima Vladimira Putina, vrijeme je da se iskoristi jedna od glavnih konkurentnih prednosti zemlje - veliko unutarnje tržište. Izvor: TASS

Prema riječima Vladimira Putina, vrijeme je da se iskoristi jedna od glavnih konkurentnih prednosti zemlje - veliko unutarnje tržište. Izvor: TASS

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da se vrijeme sankcija iskoristi za povećanje konkurentnosti ruske ekonomije - u planu je da se za 1,5 do 2 godine napravi skok u povećanju konkurentnosti realnog sektora. Prema podacima ruskih stručnjaka, industrija zemlje već odgovara porastom na signale države, ali taj porast uglavnom ovisi o javnim nabavama.

Na zasjedanju Državnog savjeta ruski predsjednik Vladimir Putin je predložio da se vrijeme sankcija iskoristi za povećanje konkurentnosti ruske ekonomije. "Tijekom sljedeće 1,5 do 2 godine mora se napraviti pravi skok u povećanju konkurentnosti realnog sektora. Mora se učiniti ono za što bi ranije bile potrebne godine", rekao je šef države.

Prema njegovim riječima, svi napori federalnih i regionalnih tijela vlasti moraju biti orijentirani na razvoj realnog sektora. Prema njegovim riječima, ključni instrumenti moraju biti dostupni krediti i uopće novi konkurentni uvjeti financiranja biznisa.


Glavne stavke

U cilju razvoja realnog sektora ruske vlasti planiraju iskoristiti unutarnje tržište. "Konkurentnost ruskih poduzeća će direktno ovisiti o njihovoj sposobnosti da u dovoljnoj količini proizvedu robu koja ne zaostaje za inozemnom po kvaliteti i cijeni", objasnio je Vladimir Putin. Prema njegovim riječima, "mora se iskoristiti jedna od glavnih konkurentnih prednosti zemlje - veliko unutarnje tržište". Ono se mora popuniti kvalitetnom robom koju proizvodi realni sektor, uz očuvanje stabilnosti i balansa ekonomije, smatra šef države.

Putin iznio plan stabilizacije situacije u Ukrajini

Stručnjaci su primili predsjednikove riječi s oprezom. "Razgovori o dostupnim kreditima se u Rusiji vode od raspada SSSR-a, ali biznis ih još uvijek nije dobio. Štoviše, situacija u Ukrajini je ponovno utjecala na skok tog indeksa, tako da će se u sljedećim godinama na tome ponovno morati aktivno raditi", kaže Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga Finamore. Prema njegovim riječima, neprozirnost institucionalne sredine lako može neutralizirati gotovo sve novčane infuzije u ekonomiju.

"Prijedlozi u vezi s razvojem ruske ekonomije koji su izneseni na zasjedanju Državnog savjeta posvećenom financijskom razvoju ekonomije RF su potpuno realistični", izjavio je Aleksej Kozlov, glavni analitičar UFS IC. Prema njegovim riječima, istaknuti ciljevi imaju maksimalistički predznak, ali mora se razumjeti da je bez isticanja tako visokih ciljeva nemoguće dostići radikalne pozitivne pomake u funkcioniranju ruske ekonomije.

"Općenito, o zadatku smanjivanja sirovinske ovisnosti ruske ekonomije govori se već jako dugo. Uslijed trenutnih okolnosti taj zadatak je postao aktualniji i obuhvatniji ", ističe Kozlov. Sada je situacija takva da ne ostavlja drugi izbor, dodaje on.


Reakcija tržišta

Uostalom, ruska industrijska poduzeća nastavljaju ispoljavati pozitivne gospodarske pokazatelje. Prema rezultatima rujanskih anketa Instituta za ekonomsku politiku "Gajdar", kratkoročna investicijska očekivanja u industriji ostaju na rekordno visokoj razini iz 2012. Štoviše, "indeks industrijskog optimizma", koji je institut izračunao, gotovo je dostigao trogodišnji maksimum u rujnu 2014. U institutu smatraju da postoji velika vjerojatnost da u rujnu 2014. bude registriran porast industrijske proizvodnje.

"Moskva ne namjerava pokrenuti inicijativu za poboljšanje odnosa s SAD-om"
Na konferenciji za novinare u Generalnoj skupštini UN-a ministar vanjskih poslova RF Sergej Lavrov iznio je stav Moskve o najvažnijim pitanjima, a to je odnos Rusije prema SAD-u, prema ukrajinskoj krizi, iranskom nuklearnom programu i rješavanju bliskoistočne krize. Ruski vjesnik donosi svojim čitateljima glavne teze izlaganja šefa ruske diplomacije.

U prvom polugodištu porast industrijske proizvodnje iznosio je 1,5% u odnosu na isti period 2013., dok je porast bruto domaćeg proizvoda gotovo duplo manji - 0,8%. Prema istraživanju Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije" (VŠE), takva situacija je posljednji put zabilježena 2010.-2011., u vrijeme faze akumulacije rezervi. Ipak, porast u potpunosti ovisi o javnim nabavama.

Prema podacima stručnjaka, u ovom trenutku ne napreduje cijela industrija, već njen sektor - "proizvodnja brodova, letjelica, svemirskih brodova i drugih transportnih sredstava". U taj segment industrije spada proizvodnja željezničkih vagona, zrakoplova, helikoptera, podmornica i tako dalje, dakle u pitanju je glavni dio transportnih sredstava koja otkupljuju država i državne tvrtke, između ostalog i vojna tehnika.

Porast proizvodnje u tom sektoru bilježi se od sredine 2013., s tim što je u 2014. došlo do njegovog naglog ubrzanja. Dok je prema podacima iz 2013. direktan doprinos tog sektora iznosio svega 0,1 postotnih bodova porasta indeksa industrijske proizvodnje (od 0,4% rasta), u razdoblju od siječnja do kolovoza 2014. ta stavka je već iznosila 0,7 postotnih bodova od 1,3%, to jest više od polovice. To znači da je porast industrije u ovoj godini gotovo u potpunosti osiguran potražnjom od strane države, smatraju na VŠE.