Ruski bankarski forum u Zadru: ''krvotok ekonomije'' u uvjetima sankcija

Službeni dio događaja otvoren je pozdravnim govorom Roberta Markarjana, veleposlanika Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj. Gospodin Markarjan bio je oprezno pesimističan u svojoj ocjeni situacije: ''Razina sukoba SAD-a, Europe i Rusije danas zaista prevazilazi sve granice, i to je jako tužno. Nadam se da će na kraju prevladati zdravo, konstruktivno mišljenje. No, iskreno govoreći, nisam veliki optimist po pitanju toga da će se situacija u dogledno vrijeme promijeniti na bolje''.

Uzimajući u obzir da se službeno otvaranje foruma poklopilo sa činjenicom da je SAD uveo još jedan paket sankcija koji se u značajnoj mjeri tiče bankarskog sektora, oprezni pesimizam gospodina Markarjana postao je glavna tema događaja. Ipak već u sljedećem referatu Luke Burilovića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore, rasprava je dobila optimističniji ton. Gospodin Burilović je naveo podatke za 2013.: po obimu izvoza za Hrvatsku Rusija zauzima 7. mjesto među svim partnerima, po obimu uvoza – 6. mjesto. Ukupni obim trgovinskih poslova naših država dostignuo je razinu od 1 milijarde i 438 milijuna dolara, od kojih je izvoz iz Hrvatske u Rusiju iznosio 377 milijuna, a uvoz iz Rusije – 1 milijardu i 60 milijuna. Tendencija obećava da će sljedeće godine te brojke samo rasti.

Hrvatske tvrtke na udaru obostranih sankcija EU i Rusije Republika Hrvatska i Ruska Federacija bilježe sve veću gospodarsku suradnju, pa je tako obostrane sankcije između EU i Rusije, osjetilo i hrvatsko tržište.

Garegin Tosunjan, predsjednik Udruženja ruskih banaka, prije izlaganja zahvalio se za pomoć i podršku u organizaciji foruma Hrvatskoj gospodarskoj komori u Moskvi te osobno njezinom predsjedniku, gospodinu Jakovu Despotu, a potom je svoj referat započeo jednim opreznim sudom: posljednjih godina ekonomija Rusije, blago rečeno, ne pokazuje najbolje pokazatelje rasta. Brojke gotovo da pokazuju stanje stagnacije. I u tim uvjetima jedan od stimulansa ekonomije, jedan od izvora rasta moglo bi biti prije svega financiranje novih projekata, odnosno investicije. Gotovo po svim glavnim pokazateljima u ruskoj ekonomiji 2013. godina zaostaje za pokazateljima razdoblja prije krize – od 2006. do 2007. No pritom bankarski sistem Rusije je neto-kreditor vanjskog svijeta, kao i čitava ekonomija. Konkretno govoreći, SAD je dužan Rusiji 14,2 milijardi dolara, dok je Rusija SAD-u dužna samo 2,2 milijarde dolara. S Njemačkom pozitivni kreditni balas Rusije iznosi 13,1 milijardi prema 9,9 milijardi, s Austrijom – 12,1 prema 5,3, a s Velikom Britanijom – 27,6 prema 26,2.

Stabilnost je bila glavna tema izlaganja Vasilija Pozdniševa, zamjenika predsjednika Banke Rusije. Bez obzira na sav politički rizik, na vanjski pritisak i pritisak unutarnjih makroekonomskih problema, bankarski sistem Rusije spreman je raditi u nastalim uvjetima te ispunjavati svoje funkcije ''krvotoka'' ekonomije. Gospodin Pozdnišev je u jednom od dijapozitiva svoje prezentacije prikazao najkritičniji scenarij razvoja Ruske ekonomije na primjeru brojki (recimo, da u 2015. cijena nafte padne do 60 dolara za barel). Naravno, mogućnost takvog ogromnog pada vrijednosti nafte nitko ne razmatra ozbiljno – to su samo teoretske računice. No čak i takav scenarij, koji se može nazvati katastrofalnim ne samo za Rusiju nego i za čitav svijet, doveo bi do toga da bi bankarski sektor Rusije zatvorio 2015. godinu s nultnom stopom prihoda. Drugim riječima, ekonomija neće propasti, a ono najgore što očekuje Rusiju u tom slučaju jest to da bankari neće imati nikakav prihod.

Hrvatski biznis s Rusijom u uvjetima sankcija: Pitanja i odgovori Hrvatski opskrbljivači brzo pokvarljive robe morat će se, na žalost, pripremiti na gubitke.

Dalje su na forumu izlagali sljedeći referenti: Olga Raminskaja, voditeljica Uprave organizacije za nadzornu djelatnost Rosfinmonitoringa, Pavel Medvedev, pučki pravobranitelj za financije Rusije, Valerij Kardašov, prvi zamjenik predsjednika uprave banka Transportni, Zoran Babić, voditelj odjela za dugoročno financiranje uvoza i turizma Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Vladimir Andrianov, direktor odjela za stratešku analizu i razradu Vnešekonombanka, Aleksandar Turbanov, izvršitelj dužnosti Predsjednika neprofitne organizacije Auditorska komora Rusije te drugi predstavnici ministarstava i državnih tijela, šefovi banaka, poznati znanstvenici i stručnjaci u oblasti ekonomije.

Rezimirajući ono što je rečeno na forumu, treba istaknuti sljedeću činjenicu. Bez obzira na sve negativne čimbenike složene, kako su istaknuli svi sudionici konferencije, 2014. godine, u raspoloženju kako običnih Rusa, tako i predstavnika političke i ekonomske elite nagovještavaju se očite tendencije prema pozitivnom ujedinjenju. U vezi s tim očiglednija je beskorisnost, da ne kažemo, kontraproduktivnost sankcija pomoću kojih neki zapadni političari pokušavaju izolirati Rusiju te oslabiti njezinu ekonomiju. Rusija i Europa nemaju drugu alternativu, moraju njegovati dobrosusjedske odnose i uzajamnu trgovinu. To treba znati i pozitivno se odnositi prema toj činjenici.