Hrvatske tvrtke na udaru obostranih sankcija EU i Rusije

Posebno su zabrinuti izvoznici mandarina, koji ove godine očekuju rekordan urod od 80 tona, a čije je glavno tržište bilo rusko. Izvor: PhotoXPress

Posebno su zabrinuti izvoznici mandarina, koji ove godine očekuju rekordan urod od 80 tona, a čije je glavno tržište bilo rusko. Izvor: PhotoXPress

Republika Hrvatska i Ruska Federacija bilježe sve veću gospodarsku suradnju, pa je tako obostrane sankcije između EU i Rusije, osjetilo i hrvatsko tržište.

Primjerice, iza jedinog privatnog projekta među pet strateških projekata ove vlade, obnove lošinjskog aerodroma, stoji ruski ulagač. Najveća hrvatska privatna tvrtka Agrokor u travnju ove godine dobila je kredit ruskog Sberbanka od čak 600 milijuna eura. Emil Tedeschi, predsjednik Atlantic grupe, jedne od vodećih prehrambenih kompanija u regiji, kaže kako je Rusija njihovo najveće rastuće tržište, te kako im situacija s Ukrajinom i obostranim sankcijama ne ide u prilog.

Hrvatski biznis s Rusijom u uvjetima sankcija: Pitanja i odgovori
Hrvatski opskrbljivači brzo pokvarljive robe morat će se, na žalost, pripremiti na gubitke.

Novonastala situacija u kojoj je Rusija, kao odgovor na sankcije Zapada zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU, dodatno je uzdrmala stanje u hrvatskoj poljoprivredi. Posebno su zabrinuti izvoznici mandarina, koji ove godine očekuju rekordan urod od 80 tona, a čije je glavno tržište bilo rusko. Tim je povodom župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić uputio pismo Hrvatskoj gospodarskoj komori, te ministarstvima vanjskih poslova i poljoprivrede. Župan upozorava kako je neposredno prije berbe nemoguće pronaći nova tržišta koja bi nadomjestila rusko, te kako je neizvjesna egzistencija 20-ak tisuća stanovnika iz doline Neretve koji su vezani uz poslove s mandarinama. Istom je metodom do vladajućih pokušao doći i župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić koji je u svom pismu upozorio kako gubitak tržišta nije jedina posljedica po našu poljoprivredu. Hrvatsko tržište uskoro će preplaviti viškovi voća, povrća i ostalih prehrambenih proizvoda iz EU koji su bili namijenjeni ruskom tržištu, kaže Šišljagić, a to bi moglo uzrokovati rušenje cijena i propadanje domaće robe.

Na upit Ruskog vjesnika Hrvatskoj gospodarskoj komori koliko će izgubiti hrvatsko gospodarstvo zbog obostranih sankcija prema Rusiji odgovaraju kako je potencijalno ugroženo 20 do 25 milijuna dolara hrvatskog izvoza. „Premda Hrvatska nije među najugroženijim članicama, na razini pojedinačnog izvoznika ove sankcije bi mogle prouzročiti ozbiljne poteškoće, jer za određene tvrtke Rusija zauzima značajan udio u proizvodnji“, kažu nam iz HGK-a i napominju kako su hrvatske tvrtke koje posluju u Rusiji izrazile nadu za pronalaskom konstruktivnog rješenja.

Povećati sliku.

 

Očigledno je dakle da sankcije štete hrvatskom gospodarstvu, pa i nacionalnom interesu, no čini se kako hrvatske vlasti bez pogovora prihvaćaju nove pakete sankcija. Zašto je tome tako Ruski vjesnik je pitao profesora s Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodnih odnosa u Moskvi, Andreja Krickovića. „Sve dok traje Ukrajinska kriza velike zapadne zemlje vršit će izniman pritisak na male države kako bi spriječile razvoj njihovih ekonomskih odnosa s Rusijom“, kaže Kricković i navodi primjer opstruiranja Gazpromovog ulaska u Inu. „Ovakva je situacija katastrofa za manje europske države poput Hrvatske, koje su u krizi, a mogle su puno toga dobiti od ekonomskih odnosa s Rusijom koji su u razvoju“, smatra sugovornik.

Mišljenje da i male države članice EU mogu voditi balansiranu politiku i zaštiti svoje interese s obzirom na sankcije Rusiji zastupa Jelena Jurišić, profesorica na Hrvatskim studijima u Zagrebu i stručnjakinja za rusko područje. „Premda se na prvi pogled može činiti kako su ovakve odluke nametnute malim zemljama, primjeri Slovačke i Finske pokazuju kako odluke mogu biti samostalne, a zemlje suverene. Male zemlje mogu izboriti svoj stav ako imaju definiran nacionalni interes i cilj“, za Ruski vjesnik kaže Jurišić. Podsjetimo, Slovačka se protivi politici sankcija prema Rusiji, a slovački premijer Robert Fico nedavno je izjavio kako „Slovačka nema namjeru, povodom sankcija protiv Rusije, za Europskom Unijom ići kao ovca na klanje.“

 

Donosimo cijelu listu naziva proizvoda čiji je uvoz s teritorija EU u Rusiju zabranjen u skladu s Odlukom Vlade Rusije Broj 778 od 7. kolovoza 2014. To su:

1. Meso krupne rogate stoke, svježe ili ohlađeno.

2. Meso krupne rogate stoke, zamrznuto.

3. Svježa svinjetina, ohlađena ili zamrznuta.

4. Meso i prehrambene iznutrice domaće peradi, svježe, ohlađene ili zamrznute.

5. Meso usoljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno.

6. Riba i ljuskari, mekušci i ostali vodeni beskičmenjaci.

7. Mlijeko i mliječni proizvodi.

8. Povrće, jestive okopavine i gomoljače.

9. Voće i orasi.

10. Kobasice i slični proizvodi od mesa, iznutrica ili krv; gotovi prehrambeni proizvodi napravljeni na njihovoj osnovi.

11. Gotovi proizvodi, uključujući sireve i svježi sir na osnovi biljne masti.

12. Prehrambeni proizvodi (proizvodi koji sadrže mlijeko, na osnovi biljnih masti).

 

U petak, 12. rujna stupio je na snagu novi paket sankcija prema Rusiji, koji energetskim kompanijama Rosneftu, Transneftu i Gazpromu ograničava pristup europskom kapitalu. Sankcije su usmjerene i protiv pet državnih banaka, a iz Moskve najavljuju kako bi mogli ograničiti uvoz automobila i zabraniti let preko ruskog teritorija, što bi značajno uzdrmalo europsku auto i avio industriju. Oba naša sugovornika slažu se kako je konačan cilj sankcija promjena vlasti u Rusiji i dovođenje prozapadnog lidera u Kremlj, no čini se kako politika sankcija ima potpuno suprotan učinak. „Politika sankcija jest metoda sprječavanja Rusije da se jače uključi u europske i globalne financijske tokove i tako pomrsi račune SAD-u i EU, što bi se i dogodilo da je proveden dogovor između Janukoviča i Kremlja, vrijedan 15 milijardi dolara“, kaže profesorica Jurišić i upućuje kako je sasvim jasno da je Washington glavni ideolog sankcija. Njen kolega iz Moskve Kricković kaže nam kako je teško vjerovati da će ove sankcije dovesti do promjene režima u Rusiji ili pogleda ruskih elita prema Ukrajini jer je to za njih egzistencijalno pitanje. „ Ovaj konflikt možemo završiti tek kada Zapad shvati da su jedini izlaz pregovori s Rusijom oko budućnosti Ukrajine“, jasan je Krickovic. Čini se kako zapadni politički lideri još uvijek nisu došli do takve spoznaje. Novi paket sankcija Rusiji, u vrijeme kada je na terenu dogovoreno primirje, čini se kontradiktoran, nerazuman i kontraproduktivan, ako je smirivanje tenzija i mir zaista u obostranom interesu.

Zbog pogoršanja situacije u istočnom dijelu Ukrajine te izostanka de-eskalacije Europska unija usvojila je paket restriktivnih mjera kojima se ograničila sektorska suradnja i razmjena s Ruskom Federacijom (uvedene sankcije s početka kolovoza o.g. odnose na pristup tržištima kapitala EU-a za ruske državne financijske institucije, zabranu trgovine oružjem, zabranu izvoza roba i tehnologija dvojne namjene, zabranu osjetljive tehnologije (naftni sektor).

Hrvatska Gospodarska Komora o Ruskim sankcijama prema EU i Hrvatskoj.

Kao odgovor na ove mjere Rusija uvodi zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije, Australije i Kraljevine Norveške u Rusku Federaciju, a uvedene sankcije najviše pogađaju tržište Europske unije.

EU i Rusija ekonomski su jako povezane.  Udio EU u robnoj razmjeni Rusije s inozemstvom doseže do 50 posto, a EU je 3. po veličini partner Rusije, nakon SAD-a i Kine. Jednako je važna i investicijska suradnja. Najveće gubitke očekuje Poljska (840 milijuna eura), Njemačka (350 milijuna eura), Španjolska (300 milijuna eura), Grčka (130 milijuna eura). Međutim, gubici su značajni i u ostalim zemljama. Očekuju se i značajni poremećaji na europskom tržištu koji za posljedicu mogu imati povećanje ponude pojedinih proizvoda, a potom i smanjenje cijena. Stoga je Europska komisija donijela odluku o kompenzaciji dijela šteta poljoprivrednim proizvođačima, a u tijeku su i rasprave o eventualnom pokretanju postupka u okviru WTO-a.

U slučaju Hrvatske, paketom sankcija koje je uvela Ruska Federacija potencijalno može biti ugroženo 20-25 milijuna USD hrvatskog izvoza. Međutim, na razini pojedinačnog izvoznika ove sankcije mogle bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji. Sankcije koje je Rusija uvela, kratkoročno ne bi trebale značajnije utjecati na poslovanje nekih od najvećih hrvatskih tvrtki u toj zemlji, ali jasno je da će poslovno planiranje biti iznimno složeno te da u pitanje može doći realizacija pojedinih planiranih poslovnih aktivnosti.

Stoga su predstavnici hrvatskih tvrtki koje posluju u Rusiji izrazili nadu za iznalaženjem konstruktivnog rješenja koje se neće negativno odraziti na poslovanje hrvatskih tvrtki u Rusiji kao niti na gospodarske odnose između Republike Hrvatske i Rusije u cjelini, jer veliki je broj hrvatskih kompanija u proteklih 20 i više godina, ulagao i nastavlja ulagati znatna sredstva i napore u nastupu na tržištu Rusije.