Devalvacija rublja i sankcije dovele do gospodarskog rasta

Pokazatelje su prije svega poboljšale tvrtke iz područja strojogradnje i metalurgije, koje su povećale svoj udio na domaćem tržištu uslijed zabrane uvoza robe iz Ukrajine, navode autori istraživanja. Izvor: Ria Novosti

Pokazatelje su prije svega poboljšale tvrtke iz područja strojogradnje i metalurgije, koje su povećale svoj udio na domaćem tržištu uslijed zabrane uvoza robe iz Ukrajine, navode autori istraživanja. Izvor: Ria Novosti

Unatoč stagnaciji bruto domaćeg proizvoda, u Rusiji se opaža neobičan porast industrijske aktivnosti. Po mišljenju stručnjaka, ovo je uglavnom posljedica "meke" devalvacije rublja u 2014. i podrške koju država daje prerađivačkoj industriji u okviru programa zamjene uvoza domaćom proizvodnjom, čiju realizaciju su sankcije Europske unije i SAD-a samo ubrzale.

Unatoč stagnaciji bruto domaćeg proizvoda, u Rusiji se opaža neobičan porast industrijske aktivnosti. Prema istraživanjima banke HSBC i Instituta za ekonomsku politiku "Egor Gajdar", u Rusiji se već treći mjesec zaredom bilježi porast industrijske proizvodnje. "U skladu s postojećom potražnjom robe, zasad bilježimo pozitivnu dinamiku industrijske proizvodnje, unatoč općoj ekonomskoj situaciji i prognozama stručnjaka", navodi se u istraživanju Instituta "Gajdar".

Popis lidera

Pokazatelje su prije svega poboljšale tvrtke iz područja strojogradnje i metalurgije, koje su povećale svoj ​​udio na domaćem tržištu uslijed zabrane uvoza robe iz Ukrajine, navode autori istraživanja. Osim toga, u kolovozu 2014. njima su se priključili proizvođači iz područja prehrambene industrije, koja se također oslanja na zamjenu uvozne robe domaćim proizvodima. Međutim, zamjena uvoza nije mogla dati rezultate već u lipnju 2014., nego je, prema podacima analitičara, gospodarski rast posljedica događaja iz veljače-ožujka 2014., to jest "meke" devalvacije rublja, do koje je došlo početkom godine.

Povećati sliku.

Prema riječima glavnog analitičara Investicijske tvrtke UFS Alekseja Kozlova, na temelju pokazatelja iz kolovoza može se zaključiti da postoji nekoliko uzroka za porast industrijske proizvodnje u Rusiji. "Prvi uzrok je povećana potražnja za proizvodima metalurgije uslijed zabrane uvoza iz Ukrajine", navodi analitičar. Osim toga, prema njegovim riječima, potražnja za metalima i drugim proizvodima metalurgije vezana je uz realizaciju projekata izgradnje plinovoda, između ostalog, "Južnog toka" do Europe i "Snage Sibira" do Kine. "Drugi uzrok je povećanje državnih narudžbi u području vojne industrije", smatra Kozlov. Kao treći uzrok navodi rast proizvodnje u okviru prehrambene industrije i poljoprivrede zbog nužne zamjene uvoza domaćim proizvodima.

Kako tvrdi načelnik Odjela za analitiku Investicijske tvrtke "RUSS-INVEST" Dmitrij Bedenkov, do rasta proizvodnje došlo je zahvaljujući granama prerađivačke industrije. "Tako je tijekom 7 mjeseci 2014. gospodarski rast u ovim granama iznosio 2,6% u odnosu na 0,8% u granama ekstraktivne industrije", objašnjava stručnjak. Prema riječima analitičara investicijskog holdinga FINAM Antona Soroka, najveći poticaj prerađivačkoj industriji dala je devalvacija rublja s početka ove godine, kao i povećanje izvoza u Kinu. "Proizvođači prehrambenih proizvoda danas bilježe veliku dobit zbog naglog smanjenja ponude sličnih proizvoda iz uvoza, koji su im ranije bili ozbiljna konkurencija", dodaje Soroko.


Stabilan rast

Proizvođači prehrambenih proizvoda danas bilježe veliku dobit zbog naglog smanjenja ponude sličnih proizvoda iz uvoza, koji su im ranije bili ozbiljna konkurencija.

Anton Soroko, FINAM

Indeks gospodarskog rasta u periodu od siječnja do srpnja 2014. iznosio je 101,5% u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu je u Rusiji porast prije svega zabilježila prerađivačka industrija, objašnjava Olga Izrjadnova, vodeći znanstveni suradnik Centra za makroekonomska istraživanja Instituta za primijenjena ekonomska istraživanja Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS). Prema njezinoj izjavi, proizvodnja robe široke potrošnje istovremeno se povećala za 3,3%, putničkih vagona - za 5,7%, a teretnih - za 12,7%. Proizvodnja tekstila i odjeće povećala se za 6%, a proizvodnja elektroničkih komponenti za telekomunikacijske uređaje - za 17,6%.

Uvećana vrijednost ruskih poljoprivrednih poduzeća zbog sankcija  

Ipak, rast proizvodnje zabilježen je samo u manjem broju gospodarskih grana. "Među granama koje doživljavaju zastoj, koje su onemogućile da bruto domaći proizvod zabilježi rast u drugom tromjesečju 2014., možemo izdvojiti sferu uslužnih djelatnosti i financija. Masovno ukidanje licenci bankama, nestabilnost rublja i povećani geopolitički rizici negativno su se odrazili na djelatnost financijskih institucija", objašnjava Aleksej Kozlov. Prema riječima Olge Izrjadnove, smanjena potražnja za fosilnim gorivima iz Rusije također je negativno utjecala na rast ruskog gospodarstva. "Smanjenje izvoza sirovina i njihovih prerađevina, koje su tradicionalno vrlo tražene, kao i smanjenje količine radova u građevinsko-investicijskoj sferi, negativno se odrazilo na kretanje ekonomskih parametara", objašnjava Izrjadnova. Osim toga, proizvodnja putničkih automobila je u razdoblju od siječnja do srpnja 2014. zabilježila pad od 0,7%, a teretnih vozila - od 21,1%.

Uostalom, kako ističu stručnjaci, ako se rast gospodarske proizvodnje nastavi, prema godišnjim pokazateljima on može nadmašiti čak i prognoze Ministarstva gospodarstva od 1,7% godišnje. Prema istraživanju Instituta "Gajdar", uz povoljne okolnosti, ruska industrija bi rast mogla održati do prvog ili drugog tromjesečja 2015., kada će zamjena uvoza domaćom proizvodnjom u području prehrambenih proizvoda, izazvana zabranom uvoza hrane iz EU i SAD-a, dati ​​povoljan učinak. Na taj način ruska ekonomija bi mogla izaći iz stagnacije. Ipak, prema riječima Antona Soroka, sukob sa zapadnim zemljama će se u svakom slučaju u kratkoročnoj perspektivi negativno odraziti na tempo rasta ruskog gospodarstva.