Rusija prestigla Kinu u zlatnim rezervama

Kupnja zlata

Rusija je izbila na šesto mjesto u svijetu po zlatnim rezervama u svijetu. Ukupna količina iznosi 1094,7 tona, navodi se u istraživanju World Gold Councila (WGC). Tako je Rusija uspjela istisnuti Kinu, čije su zlatne rezerve ostale na razini prethodnog tromjesečja - 1054,1 tona.

"Razlozi kojima se vodi Centralna banka Rusije kada povećava rezerve zlata sasvim su očigledni - ruski regulator smanjuje rizik od mogućih sankcija i diferzificira svoje uloge", kaže Pavel Simonenko, direktor prodaje u zemljama Zajednice neovisnih država (ZND) "Dukascopy Bank SA". Prema njegovim riječima, zbog opasnosti od mogućih sankcija na devizne operacije u dolarima i eurima Centralna banka će nastaviti s diverzifikacijom aktive, pa bi se udio zlata u ukupnoj količini rezervi već do kraja godine mogao povećati na 15%. "Centralna banka na taj način želi osigurati rezerve za slučaj da se politička situacija pogorša, a osim toga zlato je zaštitna aktiva - u atmosferi sve ozbiljnijeg iščekivanja drugog vala svjetske krize ulaganje sredstava u ovakve instrumente čini se vrlo aktualnim", kaže stručnjak.

Rusija ulazi u „zlatnu trojku“ Rusija je naglo povećala proizvodnju zlata i na kraju godine mogla bi potisnuti SAD sa trećeg mjesta u svijetu po količini izvađenog „sunčevog metala". Predloženo je da se pojednostavi dobivanje licence za geološka istraživanja, što bi moglo privući investitore i osigurati daljnji rast proizvodnje. Eksploatacijske rezerve zlata u Rusiji iznose 12,5 tisuća tona (preko 11% svjetskih rezervi).

Prema podacima WGC-a, Rusija je za pola godine povećala svoje rezerve za 54 tone - to je najveći porast među svim zemljama. Usporedbe radi, Kazahstan je za isto vrijeme kupio 12 tona zlata, Meksiko je nabavio 8 tona, a Filipini 2 tone. S druge strane, čelnici u zlatnim rezervama (SAD, Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska) nisu kupovali zlato. Štoviše, Njemačka je prodala 2,9 tona zlata za pola godine.

Zbog svega toga, prema službenim podacima ruske Centralne banke, udio strane valute u rezervama smanjen je sa 90% na 87,5% za pola godine. "Povećanje zlatnih rezervi Rusije je, po našem mišljenju, povezano s promjenom strukture deviznih rezervi. RF smanjuje opseg ulaganja u američke obveznice, dolare i eure ", slaže se glavni analitičar UFS IC Aleksej Kozlov. Prema njegovom mišljenju, u trenutku kada Europska središnja banka i Sustav federalnih rezervi SAD-a provode izuzetno meku monetarnu politiku, to jest smanjuju vrijednost svoje valute, a geopolitički rizik je na visokoj razini, logično je da se udio zlata u deviznim rezervama povećava.

Opća tendencija

Općenito govoreći, prema riječima stručnjaka, tendencija porasta udjela zlata u deviznim rezervama zemalja svijeta pojačava se tijekom posljednjih godina. "To je povezano s visokom volatilnošću na deviznim tržištima i liberalnom kreditno-novčanom politikom koja dominira u vodećim zemljama koje emitiraju valutu", kaže Dmitrij Bedenkov, načelnik analitičkog odjela IK "Rus-Invest". Prema njegovom mišljenju, u zemljama u razvoju s izraženom izvoznom orijentacijom devizne rezerve se sastoje pretežno od devizne aktive. Na primjer, u Kini udio zlata čini svega 1%, u Indiji 7%, u Rusiji 10%, u Japanu 3%, u Saudijskoj Arabiji 2%, a u Brazilu manje od 1%. "Na drugom kraju se nalaze zemlje u kojima je udio zlata velik ili dominantan. Na primjer, u SAD-u udio zlata čini 72%, u Njemačkoj 68%, u Francuskoj 65%", objašnjava Dmitrij Bedenkov. Zato je, prema njegovim riječima, porast zlatnih rezervi pozitivan trend sa stanovišta veće diverzifikacije strukture rezervi i njihove stabilnosti.

Povećanje proizvodnje sunčevog metala Rusija spada  u rijetke zemlje  koje  povećavaju svoje zlatne rezerve. Naša zemlja je 2012. povećala proizvodnju zlata i zauzela četvrto mjesto u svijetu poslije Kine, Australije i SAD-a. Uz takvu dinamiku u 2013. Ru­sija može preteći i SAD.

Osim povećanja udjela zlata u strukturi rezervi zemalja u razvoju stručnjaci ističu opću preorijentaciju ruske ekonomije s dolara na alternativne aktive. "Proces odustajanja od američke valute u Rusiji dobiva na snazi ​​- to se vidi i po političkim odlukama i po potezima najvećih ekonomskih agenata", kaže analitičar investicijskog holdinga Finamore Anton Soroko. Na primjer, prema njegovim riječima, ruski mobilni operater "Megafon" i najveći svjetski proizvođač nikla "Norilsk nikal" već su prebacili svoja operativna sredstva u hongkonški dolar. "Taj proces će se nastaviti, a sasvim je vjerojatno da će sljedeći korak ruskog regulatora biti postupno napuštanje američkih državnih obveznica i preraspodjela oslobođenih sredstava izvan jurisdikcije europskih zemalja", pretpostavlja stručnjak. Ipak, prema njegovim riječima, taj korak će biti logičan samo u slučaju da se sadašnja kriza u Ukrajini i dalje bude zaoštravala, i da se odnosi između Rusije i Europske unije ne poboljšaju.