Ruski biznis se oslobađa dolara

Prema riječima ruskih stručnjaka, hoće li pretvaranje novca u azijske valute postati sveobuhvatna tendencija, ovisi o tome koliko je daleko Zapad spreman ići u uvođenju sankcija ruskoj privredi. Izvor: Shutterstock / Legion-Media

Prema riječima ruskih stručnjaka, hoće li pretvaranje novca u azijske valute postati sveobuhvatna tendencija, ovisi o tome koliko je daleko Zapad spreman ići u uvođenju sankcija ruskoj privredi. Izvor: Shutterstock / Legion-Media

Nakon što je Zapad uveo sankcije Rusiji, velike su se tvrtke prisiljene osigurati od rizika vezanog za nemogućnost vršenja operacija s američkim dolarima i zato prelaze na drugu valutu. Kao alternativa izabrani su hongkonški dolar i kineski juan.

U kontekstu sankcija koje je Europska unija uvela ruskim državnim bankama, saznalo se da su tvrtka Megafon kao najveći ruski operater mobilne telefonije i rudarsko-metalurška tvrtka Norilsk nikal prenijele dio svojih slobodnih sredstava u hongkonške dolare.

Kako su rekli predstavnici Megafona, tvrtka je razmjestila sredstva u kineske banke da bi pojednostavila transakcije s kineskom kompanijom Huawei (glavni dobavljač opreme za Megafonovu mrežu), „a također da bi ograničila rizike vezane za moguće poteškoće u radu s europskim bankama ". Na kraju drugog kvartala Megafon je u bankarskim depozitima imao 3 milijarde rubalja, a sada je 40 posto depozita konvertirano u hongkonšku valutu, dok je 60 posto i dalje u rubljima.

Tvrtke se vjerojatno boje da se situacija sa sankcijama može još pogoršati i u najgorem slučaju mogu stradati računi ruskih kompanija u zapadnim bankama. Ruske bi se tvrtke i inače mogle naći u situaciji da nijedna banka na Zapadu ne želi s njima surađivati​​.

Ilja Balakirjov, UFS

Slično je postupio Norilsk nikal. I ta kompanija je konvertirala dio slobodnih novčanih sredstava u hongkonške dolare, javlja agencija Inerfaks. To je učinjeno radi diverzifikacije deviznih rezervi i smanjenja rizika, a i da bi se u budućnosti transakcije na azijskom tržištu mogle vršiti u lokalnoj valuti, rekao je izvor blizak kompaniji i podsjetio da Norilsk nikal upravo sada traži suinvestitore za projekt razvoja Bistrinskog separacijskog kombinata (300 km od rusko-kineske granice), za čije je puštanje u pogon potrebna milijarda dolara. Osim toga, sam Norilsk nikal izvozi u Kinu trećinu svoje proizvodnje nikla, paladija i bakra.

Moguće su, međutim, i druge inačice. Na primjer, Ujedinjena korporacija za brodogradnju, koja je također pod sankcijama, razmišlja o inačici s kineskim juanom.

Direktor Ujedinjene korporacije za brodogradnju Aleksej Rahmanov je prije nekoliko dana izjavio za Kommersant da će korporacija "za potrebe tržišne suradnje" morati tražiti alternativnu valutu i da joj "prijedlog korištenja juana ne izgleda kao fantazija". Međutim, kako objašnjavaju spomenuti izvori, zasada ne postoje problemi s novčanim transankcijama ni u jednoj valuti, pa ni u dolarima.

"Po našem mišljenju, to zasada izgleda više kao politički korak", izjavio je za Ruski vjesnik Ilja Balakirjev, glavni analitičar investicijske tvrtke UFS. " Tvrtke se vjerojatno boje da se situacija sa sankcijama može još pogoršati i u najgorem slučaju mogu stradati računi ruskih kompanija u zapadnim bankama. Ruske bi se tvrtke i inače mogle naći u situaciji da nijedna banka na Zapadu ne želi s njima surađivati​​", objasnio je on.


Zašto baš kineska valuta?            

Hongkonški dolar je  posljednjih 30 godina bio čvrsto vezan za američki dolar. To je zapravo njegov potpuni ekvivalent koji podrazumijeva gotovo iste devizne rizike. "Ako je tvrtkama potrebna valuta koja bi bila 'kao dolar, ali nije dolar', onda je to dobar izbor, jer je oprezan u ekonomskom smislu i ujedno je politički prihvatljiv", istakao je Balakirjev. To je konvertibilna valuta, koja se može slobodno koristiti u međunarodnim transakcijama.

Kineski juan je, naprotiv, valuta čijim tečajem upravlja Narodna banka Kine i vezuje ga za "košaricu valuta". Posljednjih je godina tečaj juana relativno stabilan, ali on zapravo može biti izmijenjen voljom Narodne banke Kine kao njegovog regulatora. Pri tome Kini odgovara kada je juan jeftin, a njegov tečaj po paritetu kupovne moći nekoliko puta manji od realnog.  "Očekuje se da će juan u srednjoročnoj perspektivi jačati. Prijenos novca u juan može biti način da se zaradi na dinamici promjene tečaja, ali i mogućnost da se pojednostave transakcije prilikom izvoza u Kinu. Time se, međutim, povećava rizik, jer je ta valuta u potpunosti pod kontrolom kineske strane i nije konvertibilna ", objasnio je za Ruski vjesnik analitičar UFS-a.

Hoće li pretvaranje novca u azijske valute postati sveobuhvatna tendencija ovisi o tome koliko daleko je Zapad spreman ići u uvođenju sankcija ruskoj privredi, rezimiraju konzultirani eksperti. Šire korištenje azijskih valuta djeluje kao zakonita pojava u kontekstu širenja trgovinskih odnosa s azijskim zemljama. U slučaju tvrtki koje ne rade s Azijom, takvo širenje može biti izazvano samo političkim okolnostima, smatraju stručnjaci. U najskorije vrijeme oni očekuju povećanje udjela rublja na računima ruskih kompanija.