Ruski investitori na kvarnerskom otoku

Turistička sezona u Hrvatskoj za sada nije ispunila očekivanja. Lošije vremenske prilike u srpnju ogolile su sve nedostatke našeg turizma – osim sunca i mora gostima gotovo da nemamo što za ponuditi. Otok Lošinj nije se uklopio u vremensko i turističko sivilo. Ovaj kvarnerski otok pozicionirao se na europskoj i svjetskoj turističkoj mapi kao otok zdravog života i turizma. Produžena je time sezona na Lošinju, stižu gosti više platežne moći, a statistički pokazatelji iz godine u godinu sve su bolji. No, nije oduvijek bilo tako. Poduzeće „Jadranka”, koje na Lošinju objedinjuje hotele, kampove, apartmanska naselja i ostalu turističku ponudu, uslijed gospodarske krize u kojoj su se našli Hrvatska, Europa i čitav zapadni svijet, 2009. godine bilježilo je gubitke veće od 21 milijun kuna.

Unatoč gospodarskoj krizi, koja je u Europi trajala nekoliko godina, a Republika Hrvatska niti danas nije izašla iz recesije, Lošinj je uspio pronaći turističku strategiju razvoja otoka, što je donijelo rezultate, pa je tako u 2013. na arhipelagu boravilo 285 tisuća gostiju. Direktorica turističke zajednice Malog Lošinja  Đurđica Šimičić kaže nam kako su trendovi na Lošinju u stalnom porastu. Boravak turista produžio se s 5 na 8 dana, a vrijeme dolazaka produženo je na pred i post sezonu, zahvaljujući novim osmišljenim inovacijama i proizvodima, dodaje Šimičić i ukazuje nam na podatak da je Lošinj 2004. imao 1.8 milijuna noćenja, dok je prošle godine zabilježeno 2.2 milijuna noćenja.

Turistički razvoj ovog kvarnerskog otoka prepoznao je i ruski investitor, koji je 2012. kupio 13 posto Jadranke. U prosincu 2013. tvrtka Beta ulaganja, iza koje stoji jedna od najvećih ruskih banaka Promsvjaz i istoimeni investicijski fond sa sjedištem u Moskvi, preuzela je većinski paket Jadranke i objavila ponudu za kompletno preuzimanje lošinjskog poduzeća. Ubrzo postaje jasno kako vlasnici Promsvjaza, ruska braća Ananiev koja prema Forbesovoj listi zajedno teže 3.4 milijarde dolara, nisu uložila u Jadranku radi preprodaje ili rasprodaje nekretnina, već su u lošinjskom poduzeću vidjeli perspektivu za daljnja ulaganja. Do sada su u Jadranku uložili 60 milijuna eura, a najavljeno je i proširenje aerodroma, gradnja marina za megajahte, te kompleksi golfskih terena. U izjavi za Ruski vjesnik ministar turizma Darko Lorencin kaže kako je iznimno zadovoljan razvojem projekta. „Uvjeren sam kako će ova investicija pridonijeti ne samo kvaliteti odmora budućih gostiju, nego i razvoju cjelokupne ponude Lošinja pa i šire“, kaže nam ministar i dodaje kako dugoročno samo kvaliteta donosi dobit, kako investitoru, tako i gostu.

 „Za nas je ključno da je investitor dobar, a to prvenstveno znači da ima plan i viziju, te da poštuje zakone. Rusija je treći vanjskotrgovinski partner EU, a prema statističkim podacima, broj ruskih turista u EU je prošle godine povećan za 26 posto,“ odgovara nam ministar Lorencin na pitanje jesu li ruske investicije u sukobu s politikom sankcija koju EU provodi prema Rusiji.„Hrvatskoj je iznimno važno rusko tržište i baš zato je izaslanstvo Ministarstva turizma ove godine dva puta posjetilo Rusiju. Planiramo dobrom ponudom, u čemu nam pomažu investicije kao što je ova na Lošinju, privući ruske turiste.

Hrvatska ne želi sankcije protiv Rusije Igor Pokaz, veleposlanik Hrvatske u Rusiji, govori o posljedicama ograničenja koje su utjecale na dolazak ruskih turista u Hrvatsku.

Iz državnog ureda za upravljanje državnom imovinom potvrdili su nam kako je ruski investitor poslao pismo namjere Ministarstvu obrane za kupnju vojnog objekta Kovčanje u Malom Lošinju, što je investicija vrijedna više stotina milijuna eura. Ideja vlasnika Jadranke je prenamijeniti svrhu vojnih objekata u turističke i zaokružiti priču lošinjskog turizma. Da određeni interes za Kovčanje postoji ekskluzivno za Ruski vjesnik potvrdio je i ministar turizma Lorencin.

Gotovo svi hoteli u Malom Lošinju su renovirani, te je njihov status dignut na 4 i 5 zvjezdica. Najavljeni projekti izgradnje aerodroma, marine, golf igrališta, te turističkog kompleksa u uvali Kovčanje pokazuju kako otok Lošinj ima perspektivu, te kako će ostati poželjna turistička destinacija. Svjedoče tome i brojke o dolascima i noćenjima, kao i poslovno izvješće Jadranke za 2013. godinu u kojem stoji kako je nekadašnji gubitaš ostvario bruto dobit od 15.5 milijuna kuna.

Rusiji su SAD i EU ovih dana nametnule nove sankcije. Istovremeno, ruski kapital stoji iza izgradnje lošinjskog aerodroma u najmlađoj članici Unije, što je Vlada Republike Hrvatske prepoznala kao jedan od pet strateških projekata koji bi trebali pokrenuti posrnulo hrvatsko gospodarstvo. Proširenje aerodroma vrijedno 34 milijuna eura za Hrvatsku i njene građane tim je važnije zbog činjenice kako je to jedini privatni projekt među pet strateških. Potvrda je to činjenice da se Rusiju ne može izolirati, te da je njenu uključenost u međunarodne financijske i druge tokove nemoguće ignorirati. Posebno je to izraženo u europskim zemljama gdje se Rusija pozicionirala kao investitor, trgovinski i energetski partner. "Zbog uvođenja viznog režima, uslijed ulaska u EU, dolasci turista s ruskog tržišta u Hrvatsku su u padu, no projektima poput ovog na Lošinju, te otvaranjem viznih centara i skraćivanjem i pojednostavljivanjem izdavanja viza, Hrvatska je odlučna promijeniti te trendove, kaže nam hrvatski ministar turizma", govori ministar Lorencin.