Predstavlja li ostavka bugarske vlade opasnost za projekt Južni tok?

Gazprom je 2012. potpisao sa Sofijom sporazum o izgradnji plinovoda. Izvor: AP.

Gazprom je 2012. potpisao sa Sofijom sporazum o izgradnji plinovoda. Izvor: AP.

Ostavka bugarske vlade lojalne Moskvi može biti ozbiljan problem za Gazprom i projekt plinovoda Južni tok. Do listopada će zemljom upravljati tehnička vlada koja nema dovoljno ovlasti za donošenje ozbiljnih odluka, a potom bi na vlast mogla doći proeuropski raspoložena opozicija. U takvim okolnostima postoji opasnost da Gazprom ne završi Južni tok do kraja 2015.

Parlament Bugarske prihvatio je 24. srpnja ostavku vlade Plamena Orešarskog, koju je formirala koalicija pod rukovodstvom Bugarske socijalističke partije (BSP). Razlog za ostavku je bankarska kriza u Bugarskoj i neuspjeh BSP-a na svibanjskim izborima za Europski parlament. Šef najveće opozicijske stranke GERB, bivši premijer Bojko Borisov, odbio je ponudu da formira novu vladu. Parlament će biti raspušten 6. kolovoza, novi izbori će se održati u listopadu, a dotad Bugarskom treba upravljati privremena vlada.

Ostavka vlade Bugarske socijalističke partije, za koju se smatra da je najlojalnija Moskvi, može ugroziti izgradnju bugarske dionice Gazpromovog plinovoda Južni tok kapaciteta preko 60 milijardi metara kubnih plina godišnje, čije je puštanje u rad planirano za kraj 2015. Gazprom je 2012. potpisao sa Sofijom sporazum o izgradnji plinovoda, a već 2014., za vrijeme vlade Plamena Orešarskog, na tenderu za izvođača radova pravo da gradi bugarsku dionicu dobio je konzorcijum u kojem sudjeluju strukture čiji je vlasnik Gennadij Timčenko, a on je na listi sankcija SAD-a. U lipnju je Orešarski pod pritiskom SAD-a objavio da se izgradnja privremeno obustavlja i počeo je obavljati konzultacije s Europskom komisijom koja je zahtijevala da se provjere detalji tendera.

„Mislim da će sve doći na svoje mjesto već ove zime, kada se mogu pojaviti problemi s tranzitom plina kroz Ukrajinu, i da će pobijediti zdrav razum (i ekonomska korist i sigurnost).  

Vasilij Jakimkin, FIBO Group

Tehničku vladu imenuje predsjednik. Ona će imati pravo voditi pregovore o Južnom toku, ali njene odluke treba odobriti parlament, a predsjednik Rosen Plevnelijev (predstavnik stranke GERB i pristalica euroatlantske orijentacije) ima pravo veta.

Već u srijedu 23. srpnja savjet direktora Bugarskog energetskog holdinga nije mogao donijeti odluku o Gazpromovom kreditiranju bugarske dionice Južnog toka u vrijednosti od 620 milijuna eura. Prema riječima Ivana Ivanova, člana opozicijske stranke Demokrate za snažnu Bugarsku i bivšeg zamjenika predstavnika parlamentarne komisije za energetiku, neće biti usvojeni ni amandmani na zakon o energetici koje je Bugarska socijalistička partija uložila u korist Južnog toka. 


Mogući razvoj događaja

Gazprom i Europska komisija ne komentiraju novonastalu situaciju. Mnogi izvori lista Kommersant smatraju da se sudbina Južnog toka uopće neće rješavati u Bugarskoj i da zapravo nije ni važno tko će doći na vlast.

Jedan od njih sumnja da će Sofija odustati od plinovoda čak i nakon smjene vlade i pod pritiskom Zapada. Ako se zaustavi tranzit kroz Ukrajinu Bugarska će nastradati, jer ona gotovo i da nema alternativne izvore. S druge strane, naplata tranzita i popust na plin Južnog toka mogu popuniti bugarski budžet.

S prognozama Kommersanta djelimično se slaže i analitičar holdinga FIBO Group Vasilij Jakimkin, koji je na pitanje Ruskog vjesnika odgovorio da je Bugarska vrlo zainteresirana  za Južni tok, ali da bi nova vlada mogla biti pod utjecajem SAD-a i stoga bi mogla privremeno obustaviti projekt. „Međutim, mislim da će sve doći na svoje mjesto već ove zime, kada se mogu pojaviti problemi s tranzitom plina kroz Ukrajinu, i da će pobijediti zdrav razum (i ekonomska korist i sigurnost)“, rekao je Jakimkin za Ruski vjesnik.

Skeptičniji je Ilja Prilepski iz Ekonomske grupe stručnjaka. Prema njegovom mišljenju, vrlo je velika vjerojatnost da će realizacija sporazuma o Južnom toku biti osujećena. „Sudeći po rezultatima izbora za Europski parlament, na prijevremenim parlamentarnim izborima će najvjerojatnije pobijediti desničarska partija GERB, koja se ranije već ‘istaknula’ odustajanjem od zajedničkih projekata s Rusijom (nuklearna elektrana Belene)“, smatra Prilepski. „Osim toga, ‘desničarski’ predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev u lipnju je oštro kritizirao odlazeću socijalističku vladu zbog podrške projektu Južni tok, ukazujući na njegovu neusklađenost s Trećim energetskim paketom EU“, podsjetio je stručnjak u razgovoru s dopisnikom Ruskog vjesnika.

Valerij Nesterov iz kompanije Sberbank CIB dopušta mogućnost da rokovi puštanja plinovoda u rad mogu biti odgođeni za godinu dana.