Što je postigla Rusija na Summitu BRICS-a u Brazilu

Glavne odluke

Središnji događaj Summita BRICS-a bilo je osnivanje zajedničkog fonda deviznih rezervi, pandana MMF-u, s ukupnim kapitalom od 100 milijardi dolara, koji bi članice BRICS-a trebao zaštiti u slučaju da im se dogodi iznenadan gubitak likvidnosti. Iako je Rusija željela da sjedište fonda bude na njenom teritoriju, na Summitu je odlučeno da će se nalaziti u Šangaju. „To što će se novi fond, pandan MMF-u, nalaziti u Kini, nije neočekivano, jer će sudjelovanje NR Kine u kapitalu fonda biti 41%, dok je rusko sudjelovanje samo 18%“, objasnio je za Ruski vjesnik zamjenik rukovoditelja Odjela za upravljanje projektima i programima Instituta za državnu administraciju i upravljanje Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS) Roman Andreješčev. Brazil i Indija participirat će u fondu s po 18% kapitala, a Južnoafrička Republika s 5%. U slučaju da neka od strana doživi deficit likvidnosti, moći će iskoristiti sredstva iz ovog fonda. 

Osim o fondu, strane su postigle dogovor i o formiranju Razvojne banke BRICS-a, koja će financirati infrastrukturne projekte van teritorija zemalja članica. Kako je na Summitu izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin, Razvojna banka BRICS-a i zajednički fond uvjetnih deviznih rezervi osigurat će neovisnost zemalja sudionica Summita od financijske politike zapadnih država. Prema njegovim riječima, ove institucije će smanjiti ovisnost zemalja BRICS-a o financijskoj politici „zapadnih moćnika“.

Vladimir Putin je apelirao na članice BRICS-a da u uvjetima zaoštravanja međunarodne konkurencije unaprijede međusobnu trgovinsku i investicijsku suradnju. Sa svoje strane Rusija je pripremila ukupno 37 projekata u različitim oblastima od visokih tehnologija do humanitarne sfere. Između ostalog, predložila je osnivanje Energetske asocijacije BRICS-a, kao i mogućnost da se u okviru ove asocijacije osnuju Rezervna banka goriva i Institut za energetsku politiku BRICS-a. Međutim, detalji ovih projekata zasada nisu poznati.

Uoči susreta lidera potpisani su i drugi dokumenti, recimo, o suradnji u sferi kreditiranja izvoza i osiguranja izvoznih kredita zemalja BRICS-a. „Među rezultatima brazilskog Summita možemo izdvojiti potpisivanje akcijskog plana razvoja trgovinsko-ekonomske suradnje Rusije i Brazila. Strane su se dogovorile da u srednjoročnoj perspektivi robna razmjena treba dostići vrijednost od 10 milijardi dolara“, navodi vodeći analitičar investicijske kompanije Wild Bear Capital Viktor Neustrojev. Međutim, prema njegovim riječima, nije sasvim jasno na koji način je planirano da se robna razmjena poveća. Potpisivanje ovog dokumenta ruskim kompanijama će po svoj prilici omogućiti da se brže integriraju u ekonomiju Brazila. Između ostalog, možda su u pitanju zajednički projekti u sferi industrije nafte i plina. Osim toga, kompanija Ruske željeznice želi se angažirati u izgradnji željezničkih pruga u Brazilu. 

Ukupan učinak

Međutim, prema mišljenju nekih stručnjaka, Summit zasad nije donio značajne ekonomske rezultate. „Treba biti realan: zasad je BRICS platforma za razmjenu mišljenja, klub za zajednička interesiranja“, kaže Roman Andreješčev. Prema njegovim riječima, BRICS vremenom može postati punopravna međunarodna organizacija: Rusija u to ulaže snage, ali ne radi se o brzom procesu. Kako ističe ovaj stručnjak, tek kada BRICS definitivno učvrsti status međunarodne organizacije, može se govoriti o koristi koju ću ruske kompanije imati od ovakvih Summita.

„Aktualna posjeta ruskog predsjednika Putina Latinskoj Americi je pokušaj da se ublaže negativne posljedice zapadnih sankcija po domaću ekonomiju i da se suradnja preorijentira na latinoameričku regiju“, smatra analitičar Revizorsko-konzultantske kompanije Gradijent Alfa Egor Dvinjanin. Prema njegovim riječima, Rusija zemljama članicama BRICS-a i drugim ekonomijama u razvoju predlaže da se udruže kako bi zajednički štitile svoje interese u odnosu na SAD i druge razvijene zemlje. I sudeći po svemu, ovaj prijedlog neće ostati bez odgovora. Konkretni ekonomski sporazumi, usvojeni na susretu lidera BRICS-a, kako ističe ovaj stručnjak, imaju zadatak pokazati svijetu da prijateljski odnosi u okviru ove organizacije nisu samo prazna priča. „Zasad su to više 'izjave o namjerama' i još je rano govoriti o realnim projektima“, dodaje ovaj stručnjak. Prema njegovim riječima, na Summitu je ipak postignut napredak i BRICS bi realno mogao postati centar oko kojeg će se okupiti svi oni koji su nezadovoljni politikom SAD-a i razvijenih zemalja.

Vrijedi skrenuti pozornost na to da će se sljedeći summit održati 9. i 10. lipnja 2015. u ruskom gradu Ufi (1 350 km od Moskve). Vladimir Putin je obećao da će ruske vlasti kao organizatori ovog summita uzeti u obzir prioritete koji su određeni za vrijeme brazilskog predsjedavanja BRICS-om.