Amnestija za offshore kompanije

Borba s offshore kompanijama u Rusiji počela je još u prosincu 2013. Izvor: RIA Novosti.

Borba s offshore kompanijama u Rusiji počela je još u prosincu 2013. Izvor: RIA Novosti.

Ministarstvo financija predložilo je da se na offshore kompanije čiji su vlasnici ruski državljani primjeni poreska amnestija, pod uvjetom da oni odluče da svoje aktive prebace u Rusiju. Prijedlog zakona koji je pripremilo Ministarstvo dio je sveobuhvatnog projekta „de-offshorizacije“ ruske ekonomije.

Amnestija na dvije godine

Prema prijedlogu zakona koji je pripremilo Ministarstvo financija RF u suradnji s Ministarstvom ekonomskog razvoja, novčane kazne i penali za kompanije ruskih vlasnika registrirane u offshore zonama koje ne plaćaju poreze obračunavat će se tek od 2017.

Analitičar investicijskog holdinga FINAM Anton Soroko smatra da je ovaj prijedlog dobro izbalansiran. Kao prvo, vlasnici offshore kompanija imaju razlog da aktive prebace na teritorij Rusije prije nego što im se počne obračunavati porez, a zatim i penali. Kao drugo, u budžet će se na taj način sliti dodatna sredstva, jer teško da će većina kompanija uspjeti promijeniti mjesto registracije do kraja tekuće godine. „Ključni cilj poteza koje poduzima Vlada je smanjiti udio sive ekonomije u Rusiji te vratiti nazad kapital koji je ranije napustio zemlju“, objašnjava Anton Soroko.

Što očekuje rusku ekonomiju i bankarski sektor u 2014.?

Borba s offshore kompanijama u Rusiji počela je još u prosincu 2013., kada je predsjednik Vladimir Putin u svom obraćanju Federalnoj skupštini pozvao biznismene da se vrate pod rusku jurisdikciju. Zatim je u ožujku 2014. Ministarstvo financija pripremilo prijedlog zakona o tzv. kontroliranim stranim kompanijama [stranim kompanijama u kojima su ruski građani vlasnici dijela akcija - op. red.]. Prema ovom dokumentu, sva fizička i pravna lica koja kontroliraju najmanje 10% offshore kompanije dužna su ruskom budžetu uplatiti porez na dobit po stopi od 20%. Osim toga, svi vlasnici najmanje 1% kapitala u takvim kompanijama obvezni su o tome obavijestiti poreske organe. Međutim, predstavnici krupnog biznisa koji offshore kompanije koriste, između ostalog, i za dobivanje stranih kredita, izjasnili su se protiv ovog prijedloga zakona. Zato je nacrt zakona izmijenjen i sada se odnosi samo na vlasnike kontrolnog paketa akcija offshore kompanija. U dokument je unesena i odredba o privremenoj poreskoj amnestiji.

Prema riječima zamjenika voditelja odjela za poresku praksu odvjetničke kancelarije ''Egorov, Puginski, Afanasjev i partneri'' Marka Rovinskog, mnogi poduzetnici u Rusiji aktivno koriste offshore zone, između ostalog i u cilju izbjegavanja poreskih obveza. Osnovna teškoća nastaje u slučaju kada država ne može utvrditi tko je vlasnik kompanije koja je registrirana u off-shore zoni, a koja de facto upravlja strateškom aktivom. Tako je krajem lipnja 2014. glavni željeznički operater Rusije, kompanija Ruske željeznice, na javnom natječaju izabrala izvođača radova za rekonstrukciju nekoliko dionica Bajkalsko-amurske i Transsibirske magristrale – željezničkih pruga koje prolaze kroz cijelu zemlju i povezuju Europu i Aziju. Posao je za ponudu od 43,7 milijardi rubalja (1,3 milijarde dolara) dobila kompanija Bamstrojmehanizacija, koja je uoči natječaja 86,5% svojih akcija prodala ciparskoj offshore kompaniji Sterema Limited i kompaniji Heerden Holdings Ltd. s Britanskih Djevičanskih Otoka. Pritom nije poznato tko stoji iza ovih offshore kompanija.

Još karakterističniji slučaj se dogodio početkom 2011. Tijekom istrage povodom terorističkog napada u moskovskoj zračnoj luci Domodedovo, u kojem je poginulo 37 osoba, federalne vlasti nisu uspjele utvrditi tko je vlasnik zračne luke. Ispostavilo se da najveću zračnu luku u Rusiji kontrolira offshore kompanija DME Airport Limited. Na saslušanju je Valerij Kogan, za kojeg se pretpostavlja da je suvlasnik aerodroma, odbio navesti čak i vlastito ime, pozivajući se na članak 51. Ustava Rusije, koji omogućava optuženom da na sudu ne svjedoči protiv sebe (ovaj članak je analogan Petom amandmanu Ustava SAD-a).


Opći kontekst

Prema riječima Marka Rovinskog, nova ruska pravila borbe s offshore kompanijama u velikoj mjeri su utemeljena na međunarodnom iskustvu, recimo, na iskustvu SAD-a, Velike Britanije, Njemačke i drugih razvijenih poreskih sustava. „Potreba da se u SAD uvedu pravila pojavila se nakon Drugog svjetskog rata, kada su visoke poreske stope u SAD-u postale motiv kompanijama da prijeđu u druge zone jurisdikcije. U SAD-u se 1962. pojavio pojam „controlled foreign corporation“ (CFC), koji se odnosi na svaku kompaniju u kojoj preko 50% kapitala kontrolira američka fizička lica ili poduzeća“, objašnjava ovaj stručnjak. Prema njegovim riječima, termin „kontrolirane strane kompanije“, koji se koristi u Rusiji, zapravo je doslovan prijevod američkog izraza. Međutim, kako navodi vodeći pravnik kompanije Pepeljajev grup Petar Popov, uvođenje ovih pravila ni u SAD-u, ni u Velikoj Britaniji nije riješilo problem odljeva dobiti u offshore zone.

Rusija uvodi 'offshore' zonu na Krimu

„Sve u svemu, ‘de-offshorizacija’ u Rusiji treba donijeti izvjestan priljev sredstava budžetu. Međutim, potrebno je uvođenje nekih stimulativnih mjera, među koje se može ubrojati i poreska amnestija za kapital koji se vraća u Rusiju“, kaže Mark Rovinski.

Osim toga, prema njegovim riječima, ‘de-offshorizacija’ ne bi trebala biti apsolutna. Petar Popov nas radi usporedbe podsjeća da je u SAD-u svojevremeno uz sudjelovanje Baracka Obame pripremljen prilično rigorozan prijedlog zakona o „de-offshorizacija“. Prema ovom prijedlogu, američki poreski obveznik je proglašen za lice koje kontrolira neku offshoru kompaniju, ako je s tom kompanijom došao u bilo kakav odnos, pa i ako je od nje dobio kredit. Međutim, ovaj dokument na kraju nije usvojen.