Rusija planira stvoriti zonu slobodne trgovine s 12 zemalja

Vlada razmatra mogućnost stvaranja slobodnih gospodarskih zona ne samo na postsovjetskom području, već i šire. U rujnu će biti pripremljen detaljan izvještaj o perspektivama potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s 12 zemalja. Na popisu su se našli Egipat, Izrael, Indija, Kina, Indonezija, Iran, Kambodža, Republika Koreja, Venezuela, Nikaragva, Peru i Čile. Kao što je objašnjeno u Ministarstvu za ekonomski razvoj, tema potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini redovno je pitanje trgovinskih partnera Rusije na različitim razinama, uključujući i na razini bilateralnih međuvladinih komisija.

Rusija je članica Euroazijske gospodarske unije, zajedno sa zemljama kao što su Armenija, Bjelorusija, Kazahstan i Kirgistan. To nameće određene obveze ruskoj strani i sklapanje spomenutih sporazuma ne može biti provedeno bez da se u obzir uzmu interesi svih zemalja-članica Euroazijske gospodarske unije.

"Uz sve veći broj sporazuma o slobodnoj trgovini dogodilo se i geografsko širenje regionalne trgovinsko-gospodarske suradnje. Dakle, ako su se kroz povijest sporazumi o slobodnoj trgovini zaključivali uz sudjelovanje država koje su geografski blizu, danas se može govoriti o stvaranju značajnog broja međuregionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini koji povezuje ne samo zemlje koje nemaju zajedničku carinsku granicu, već i u nekim slučajevima zemlje koje se nalaze na različitim kontinentima", pojasnili su u Ministarstvu za ekonomski razvoj.

Takvi sporazumi osiguravaju mnogo dublju uzajamnu liberalizaciju u sferi trgovine roba i usluga i investicijske suradnje od već postojećih multilateralnih obveza Rusije, te bi tako moguća ekonomska integracija izvan postsovjetskog područja trebala odgovarati ne samo tekućim, već i strateškim interesima nacionalnog biznisa i gospodarstva. Samo sklapanje tih ugovora podrazumijeva promjene u uvjetima pristupa na tržište zemlje: ukidaju se carine, porezi i pristojbe, kao i količinska ograničenja uvoza robe.

"Potrebno je uzeti u obzir cijeli niz interesa i rizika povezanih s dubokom uzajamnom liberalizacijom, uključujući u onim područjima koja se odnose na mjere unutarnje kontrole poslovanja i trgovine", istaknuli su u ministarstvu.

S tim u vezi ruska će strana procijeniti balans dobitaka i gubitaka takvih sporazuma i planira razraditi razne opcije njihove pokrivenosti ovisno o planiranoj ekonomskoj integraciji i prisutnosti sporazuma sličnih Euroazijskoj gospodarskoj uniji u zemljama-partnerima.

Ulje na vatru dolijeva činjenica da su prošle godine SAD i Japan s 11 zemalja dogovorile stvaranje najvećeg trgovačkog saveza. Prema zamisli SAD-a, Transpacifički trgovinski sporazum trebao bi smanjiti ekonomski utjecaj Kine i njezinih partnera u ASEAN-u i APEC-u na međunarodnoj sceni. Prema ekonomskim prognozama, novi će savez kontrolirati 40% ukupne svjetske trgovine. Naravno, ne očekuje se da će Rusija biti dio tog saveza.

Po mišljenju izvršnog potpredsjednika Ruske unije industrijalaca i poduzetnika Aleksandra Muričeva, potraga za potencijalnim partnerima nije u prvom redu odgovor na SAD i njegovo novo partnerstvo, iako postoji i taj motiv, već je povezana s budućim razvojem same Rusije, prenosi Izvestija.