Alternativa MMF-u postaje stvarnost

Detalji sporazuma

Ruska Vlada potpisala je prijedlog sporazuma o osnivanju institucije analogne Međunarodnom monetarnom fondu u okviru BRICS-a. Na temelju tog dokumenta, dolarske devizne rezerve će ostati na računima središnjih banaka članica grupe, s tim da mogu biti stavljene na raspolaganje onoj članici koja za tim pokaže potrebu. Između ostalog, kako objašnjava Vasilij Jakimkin, docent na Ruskoj akademiji za narodnu privredu i državnu administraciju pri predsjedniku Rusije (RANHiGS), u okviru projekta se planira osnivanje dvije podstrukture. Kao prvo, to su stabilizacijske devizne rezerve s kapitalom od 100 milijardi dolara, što predstavlja direktnu konkurenciju MMF-u. U ovom fondu zemlje BRICS-a imat će različit udio: Kina – 41 milijardu dolara, Rusija – 18 milijardi, Brazil – 18 milijardi, Indija – 18 milijardi i Južnoafrička Republika - 5 milijardi. Kao drugo, bit će osnovana nova Razvojna banka s početnim kapitalom od 50 milijardi dolara, u koju će svaka od zemalja uložiti po 10 milijardi. „Očekuje se da će sporazumi o osnivanju ovih institucija biti potpisani već 15. srpnja na summitu šefova država BRICS-a u Brazilu, a da će one početi s radom 2015.“, objašnjava Vasilij Jakimkin. Pritom, prema njegovim riječima, sve zemlje BRICS-a žele da se sjedišta novih ustanova nađu u njihovoj zemlji. Osnivački sporazum za novi monetarni fond sastavio je Brazil, dok je Rusija bila zadužena za sklapanje međuvladinih sporazuma.

Proširenje BRICS-a: Jesu li na pomolu novi Nesvrstani? Nedavna vijest da je veleposlanik Indije u Argentini nagovijestio mogućnost da se ova latinoamerička zemlja priključi BRICS-u izazvala je veliku pozornost medija. Bez obzira na to što nema zvanične najave proširenja ove grupe, sada je pravo vrijeme za raspravu o tome.

Prema riječima Vasilija Jakimkina, krediti Razvojne banke neće biti namijenjeni toliko zemljama BRICS-a, koliko će se koristiti za investiranje u različite institucionalne ili infrastrukturne projekte u drugim zemljama, recimo, na afričkom kontinentu. „Ako se nekoj zemlji odobri kredit za program razvoja, recimo, energetike, onda u okviru tog projekta zemlje BRICS-a mogu plasirati svoju opremu ili angažirati svoje kompanije kao izvođače radova. To znači da će projekt zemljama BRICS-a omogućiti da zastupaju svoje interese u inozemstvu, što će ih dovesti na novu razinu političkog i ekonomskog razvoja“, objasnio je ovaj stručnjak. S druge strane, novi monetarni fond će se koristiti kao „kasa uzajamne pomoći“, između ostalog i u slučaju da neka od zemalja BRICS-a naiđe na financijske teškoće. Rusija, Indija i Brazil mogu računati na zajam koji je jednak sredstvima koja su unijele u fond, dok je pravo Kine na korištenje likvidnih sredstava ograničeno na polovinu njenog sudjelovanja. „Ovaj projekt primjetno smanjuje buduća kolebanja na deviznim tržištima zemalja u razvoju, koje su prije nekoliko mjeseci doživjele ozbiljnu krizu, a MMF im nije pomogao“, kaže Vasilij Jakimkin. Pad vrijednosti valuta zemalja BRICS-a počeo je još u ljeto 2013., kada su brazilski real i ruski rubalj u odnosu na dolar pali na četvorogodišnji minimum, dok je indijska rupija dostigla svoj povijesni minimum. Prema riječima Vasilija Jakimkina, Rusija, Brazil i Indija zapravo su sebi osigurali garancije na temelju kineskih rezervi, što će istovremeno značiti podršku za njihove nacionalne valute i smanjiti buduće kamatne stope za zajmove na svjetskim tržištima dugova.

Glavne posljedice

U ovom trenutku MMF raspolaže sredstvima u iznosu od 369,52 milijardi dolara, dok novi fond raspolaže s 100 milijardi dolara, a pritom je sastavljen od samo pet zemalja. „Odluka zemalja BRICS-a o osnivanju nadnacionalne organizacije koja je analogna MMF-u izgleda logično i ispravno. U ovom trenutku MMF je suviše inertna institucija, koja se gotovo ne reformira“, kaže analitičar investicijskog holdinga FINAM Anton Soroko. Prema njegovim riječima, SAD blokira dokapitalizaciju MMF-a na račun zemalja u razvoju, s obzirom da bi, ako se to dogodi, pao utjecaj vodeće ekonomije svijeta na odluke koje se donose u fondu. Osim toga, prema riječima Vasilija Jakimkina, kreditiranje infrastrukturnih i institucionalnih projekata u zemljama u razvoju u okviru MMF-a se realizira se s odlaganjima i nepotpuno, a kamate na kredite su, po pravilu, previsoke.

Analitičar za makroekonomska pitanja u investicijskoj kompaniji UFS Vasilij Uharski smatra da će BRICS nesumnjivo postići višu razinu razvoja, a članice grupe postati privlačnije za investitore, ako se zaista realizira projekt osnivanja monetarnog fonda konkurentnog MMF-u i ako nova Razvojna banka bude kvalitetno vođena. „Najvažnije je da ova organizacija izbjegne probleme i boljke od kojih pati MMF, inače će to biti samo pokušaj da se stekne kontrola nad nadnacionalnim ekonomskim strukturama. Smatram da paralelno postojanje ovih institucija može biti vrlo korisno, jer će se na ovaj ili onaj način morati boriti za svoje članice, što će ih potaknuti da pažljivije procjenjuju probleme i da ih samim tim uspješnije rješavaju“, dodaje Anton Soroko.