Mađarska podržala Južni tok. Je li sljedeća Hrvatska?

Izvor: Reuters

Izvor: Reuters

Mađarska je postala još jedna država koja je podržala Južni tok. „Mađarska će graditi Južni tok, ukoliko će taj projekt osigurati naše opskrbe energijom. Ne želimo se naći u situaciji da isporuke našeg plina ovise o Ukrajini“, izjavio je mađarski premijer Viktor Orbán u Beogradu nakon susreta sa svojim srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem.

„Podržavamo Ukrajinu [...], ali odgovorni smo pred našim građanima“, dodao je mađarski premijer.  

Za Mađarsku, kao i za ostale, Gazprom je glavni isporučitelj plina, ona ne može zamijeniti ruski plin. Dakle, u 2013. Mađarska je kupila od Gazproma exporta 6 milijardi kubnih metara plina koji je išao preko Ukrajine. Veće obime ruskog plina u Europi kupuje samo Češka (7,3 milijardi kubnih metara), Poljska (9,8 milijardi), Italija (25,3 milijardi) i Njemačka (40, 2 milijardi). Osim Ukrajine, Mađarska dobiva plin preko Austrije, ali to nije dovoljno da pokrije njezine potrebe.

Austrija dala svoj potpis za Južni tok
Ruski plinski gigant Gazprom je potpisao sporazum s austrijskom kompanijom OMV, koja će graditi plinovod Južni tok u Austriji. Međutim, prema riječima stručnjaka s kojima je razgovarao Ruski vjesnik, ovaj sporazum je prije politički, nego poslovni, i neće utjecati na složenu situaciju oko projekta.

Austrija i Bugarska su ranije izjavile da podržavaju Južni tok . Analitičari smatraju da će izjava treće države izazvati lančanu reakciju te će se u dogledno vrijeme izjasniti Srbija, Grčka, Slovenija i Hrvatska. „Mađarska reakcija bila je za očekivanje. Ona, kao i druge države-sudionice projekta, već su potpisale sporazum s Gazpromom, a takve stvari nije jednostavno raskinuti“, objašnjava Anna Kokoreva, analitičarka Alpari. „Osim toga, realizacija projekta stvorit će nova radna mjesta, infrastrukturu, što je za ekonomiju Mađarske jako korisno. A da ne govorimo o tome da će svaka od država dobiti dodatni prihod u budžet od tranzita“. Prema riječima Anne Kokoreve, prije ili kasnije sve države, koje ulaze u projekt, podržat će ga i tad će pretenzije Europske komisije izgubiti svaki smisao.

Podrška od strane triju država vraća nadu da će projekt ipak biti ostvaren, slaže se Grigorij Birg, analitičar Investkafea. Prema njegovim riječima, realizacija Južnog toka jamčit će, kao prvo, stabilnost isporuka plina, pa bi, ako ga podrže sve države-sudionice, Europska komisija u potpunosti mogla napraviti iznimku te ne primjenjivati norme Trećeg energetskog paketa na projekt Gazproma.

Bugarska će biti prva država na europskom teritoriju po kojem će proći Južni tok. Upravo zbog toga Europska komisija se u svojim prijetnjama često obraća toj državi a ne, recimo, Austriji (gdje će biti izgrađena završna točka plinovoda). Popustivši pritisku Europske komisije, Bugarska je morala zamrznuti izgradnju cijevi na svojem teritoriju. Potom je svoje radove morala zaustaviti i Srbija. Ipak krajem lipnja bugarska vlast je službeno objavila Europskoj komisiji da nema pravo i da  „Južni tok Bugarska“ ne krši zakonodavstvo Europske unije.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće