Putinove miroljubive izjave izazvale rast ruskih aktiva

Nakon susreta s predsjednikom Austrije ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da podržava mirno rješenje sukoba u Ukrajini. Ujedno se odrekao prava koje je dobio od Vijeća Federacije RF da primijeni vojnu silu u Ukrajini. Nakon navedenih izjava naglo je skočila vrijednost ruskih aktiva.

Mirovni plan

Vladimir Putin u Beču je podržao mirovni plan za rješavanje sukoba u Ukrajini. Po riječima ruskog predsjednika, „ako vidimo da su počeli konkretni pregovori s ciljem da ljudi na istoku Ukrajine konačno postanu sigurni kako će se jamčiti njihovi legitimni interesi, onda postoji velika vjerojatnost da ćemo postići uspjeh“. Štoviše, Vladimir Putin je pozvao Vijeće Federacije (gornji dom ruskog parlamenta) da poništi odluku koju je ranije donio i kojom mu dozvoljava primjenu oružane snage na teritoriju Ukrajine.

Nakon te izjave naglo je skočio tečaj rublja u odnosu na dolar i euro. Rubalj je za jedan dan dostigao siječanjski razinu, a dva glavna ruska burzovna indeksa MMVB (Moskovska međubankarska devizna burza) i RTS (Ruska trgovačka burza) porasla su za 2,2%, odnosno 3,8% (tj. na 1421, odnosno 1518 bodova). Jačanje rublja utjecalo je na povećanje potražnje za obveznicama. Dugoročne obveznice poskupjele su otprilike za 50 baznih bodova. Štoviše, vrijednost akcija Gazproma za jedan dan je porasla za 4,1 posto.

„Nije tajna da rejtinzi financijskih instrumenata uračunavaju sve faktore i očekivanja investitora, pa i rizike. Tijekom posljednjih mjeseci glavni stimulans promjena na ruskom tržištu bili su geopolitički rizici vezani uz sukob u Ukrajini“, kaže glavni analitičar investicijske tvrtke UFS IC Aleksej Kozlov. Po njegovim riječima, jedna komponenta tih rizika bila su strahovanja zapadnih zemalja zbog moguće intervencije ruske vojske u Ukrajini. „Odustajanje predsjednika Vladimira Putina od slanja trupa na jugoistok Ukrajine pozitivno je utjecalo na rast rublje koja je u utorak dostigla maksimum u proteklih pet mjeseci. Podršku ruskoj valuti kao i ranije pruža visoka cijena nafte, oko 114 dolara za 'brent'“, kaže analitičar financijske tvrtke AForex Aleksandar Maksimov.

Isto tako su u ožujku 2014. tržišta brzo reagirala na objave o ulasku Krima u sastav Rusije, kao i na dozvolu koju je Savjet Federacije dao za slanje ruskih trupa u  Ukrajinu, iako Vladimir Putin nije koristio to pravo. Tada su nakon otvaranja indeksi RTS-a i MMVB-a u jednom danu zabilježili pad za 4,8 do 5%, pojeftinile su dionice državne VTB banke za 9,5 posto, Sberbanka (najveće banke u zemlji) za 9 posto, a Gazproma za 6,4 posto.

 

Cijena jedne riječi

Stručnjaci očekuju da će rubalj u periodu koji slijedi nastaviti rasti. Štoviše, izjave Vladimira Putina smanjit će vjerojatnost da Europska unija na summitu 26. do 27. lipnja uvede Rusiji nove ekonomske sankcije. „Kontinuitet sličnih koraka dobre volje mogao bi imati pozitivan učinak na sveukupni imidž Rusije, što u daljnjoj perspektivi može postati jedan od argumenata za odluku da se investira u Rusiju, što može pozitivno utjecati na tokove novca“, kaže Aleksej Kozlov. Po njegovim riječima, „ruski predsjednik zna davati jasne i koncizne izjave, ponekad povlači nestandardne i važne poteze koje investitori ne očekuju, što se katkada vrlo snažno odražava na tržištima“.

Izjave Vladimira Putina u više navrata su utjecale ne samo na burzovne indekse, nego i na rejtinge konkretnih tvrtka. Najpoznatiji takav slučaj dogodio se 24. srpnja 2008., kada je na savjetovanju „O mjerama za razvoj crne metalurgije i opskrbu unutarnjeg tržišta proizvodima od metala“ ruski predsjednik optužio tvrtku Mečel za prodaju ugljena na unutarnjem tržištu po pretjerano visokim cijenama. Glavni dioničar tvrtke Igor Zjuzin zbog bolesti nije prisustvovao savjetovanju. „Mislim da Igor Vladimirovič Zjuzin treba što prije ozdraviti, inače ćemo mu morati poslati liječnika da očistiti sve te probleme“, rekao je tada Vladimir Putin. Nakon te izjave, još istog dana, rejting akcija Mečel pao je za 38 posto. „Taj događaj je pokazao namjeru vlasti da se umiješaju u formiranje cijena na tržištu metala, što bi izravno utjecalo na kapitalizaciju tvrtka u ovom sektoru privrede. Tako tržište reagira na izjave koje povlače za sobom bitne ekonomske posljedice“, objašnjava Aleksandar Dorofeev, generalni direktor tvrtke za konzalting Arkaim.

Kako su kasnije izračunali novinari ruskog nedjeljnog lista Kommersant-Vlast, Vladimir Putin je u svom izlaganju o kompaniji Mečel izgovorio 108 riječi. S obzirom da se kapitalizacija tvrtke smanjila sa 15,5 na 10,7 milijardi dolara, izgleda da je svaka riječ koštala tvrtku 44,4 milijuna dolara. Kasnije, u srpnju 2010., Vladimir Putin je priznao da žali zbog svoje kritike Mečela od prije dvije godine i pohvalio ovu kompaniju za njene uspjehe. Poslije toga cijena dionica Mečela na njujorškoj burzi vrijednosnih papira odmah je skočila za 7,7%, a kapitalizacija joj se povećala s 8,59 na 9,25 milijardi dolara. Ruski predsjednik je tada o kompaniji Mečel rekao svega 68 riječi, što znači da je svaka njegova riječ tom prilikom donijela kompaniji 9,7 milijuna dolara.