Bez „mirnih luka“ u inozemstvu za ruske porezne obveznike

Program podrazumijeva povratak krupnog kapitala iz inozemstva pod rusku jurisdikciju. Izvor: Reuters

Program podrazumijeva povratak krupnog kapitala iz inozemstva pod rusku jurisdikciju. Izvor: Reuters

Ruske vlasti spremne su poreznoj službi SAD-a priopćiti informacije o američkim klijentima u svojim bankama, ali su pritom u prijedlog zakona unijele recipročnu mjeru. Sve strane banke koje surađuju s ruskim klijentima trebale bi o tome obavijestiti Moskvu. Novi zakon vjerojatno će ponajviše utjecati na zemlje bivše Jugoslavije, Bugarsku, Španjolsku i Grčku.

Američki zahtjev

Stručni odbor donjeg doma ruskog parlamenta (Državne Dume) usvojio je u prvom pretresu prijedlog zakona koji bankama dopušta da ispoštuju pravila američkog sustava FATC (Foreign Account Tax Compliance Act - Zakon o sukladnosti poreza na inozemne račune). Međutim, novi dokument omogućuje ne samo ruskim bankama da stranim poreznim službama predaju podatke o svojim klijentima, nego i obvezuje strane banke da ekvivalentne podatke stave na raspolaganje ruskoj Federalnoj poreznoj službi. Na taj način ruske vlasti mogu iskoristiti američki zakon kao način za primjenu recipročnih mjera. Uslijed toga, kako ističu stručnjaci, novi dokument će postati dio sveobuhvatnog programa „deofšorizacije“ ruske ekonomije, koji je predsjednik Vladimir Putin najavio početkom 2014.

Novi prijedlog zakona omogućuje ruskim bankama da informacije o svojim klijentima predaju stranim poreznim organima samo uz suglasnost klijenata. Međutim, ako klijenti ne daju suglasnost, banka ima pravo uskratiti im svoje usluge.

Program podrazumijeva povratak krupnog kapitala iz inozemstva pod rusku jurisdikciju. „Ruske banke možda će i imati pravo tražiti informacije o računima ruskih građana u inozemstvu, ali strane banke neće imati obvezu dati ovu informaciju, jer one ni s Rusijom ni s bilo kakvim financijskim organizacijama u Rusiji nisu potpisale nikakve obvezujuće dokumente. Ovi recipročni amandmani su prije formalni odgovor na zakon FATC-a“, oprezan je Mihail Kuzmin, analitičar agencije Investkafe. Novi prijedlog zakona pritom omogućuje ruskim bankama i drugim financijskim organizacijama da informacije o svojim klijentima predaju stranim poreznim organima samo uz suglasnost klijenata. Međutim, ako klijenti ne daju suglasnost, banka ima pravo uskratiti im svoje usluge. Otprilike isti model od srpnja 2014. važit će i u švicarskim bankama.

Američki Zakon o sukladnosti poreza na inozemne račune (FATC) obvezuje financijske organizacije izvan SAD-a da informacije o svojim klijentima koji su američki porezni obveznici predaju američkoj poreznoj službi, odnosno Sektoru internih prihoda (IRS). Do 1. srpnja sve financijske institucije trebale bi se priključiti FATC-u, inače će američki poreznici imati pravo naplate 30% od uplata klijenata koji ne dostave tražene informacije, kao i od inozemnih financijskih institucija koje odbiju sudjelovati u programu. U praksi, naime, sve operacije koje se vrše u američkim dolarima na neki način prolaze kroz američke banke, i zato se većina velikih banaka odlučuje na priključivanje novom sustavu. Danas je u IRS-u registrirano više od 500 banaka iz cijelog svijeta.

 

Ograničeno djelovanje

Zbog suradnje s FATC-om većina zemalja je s SAD-om sklopila međudržavne sporazume i razmjena informacija odvijat će se na razini poreznih službi. Takva vrsta sporazuma bila je u planu i između SAD-a i Rusije, ali nakon izbijanja ukrajinske krize američke vlasti su se iznenada povukle iz pregovora. Najveće ruske državne banke Sberbank i VTB zatim su ugovore o suradnji unutar ovog sustava sklopile izravno s američkim vlastima. Njihovu odluku kritizirala je Državna Duma, jer važeći ruski zakoni zabranjuju predavanje informacija o klijentima drugim zemljama. Nakon toga je VTB banka službeno objavila prekid suradnje s američkim klijentima. Ruski odjel austrijske banke Raifeissen, s druge strane, prema podacima kojima raspolaže Ruski vjesnik, američkim vlastima već dostavlja informacije o svojim klijentima koji su američki državljani.

Rusija uvodi 'offshore' zonu na Krimu
Ruske vlasti su na Krimu uspostavile rekordno nisku poreznu stopu na dodanu vrijednost (PDV), na razini offshore zona poput otoka Jersey. Rusija na taj način planira na poluotok privući strane, ali i domaće investitore koji vraćaju svoj novac iz inozemstva u Rusiju.

Novi prijedlog zakona je u Državnoj Dumi više puta dorađivan i na kraju je u njega uključeno i pravilo o davanju informacija o ruskim klijentima iz inozemstva. „Recipročna mjera je uvedena, jer iz političkih razloga nismo mogli ne uvesti je. Ako budemo poštovali američki zakon, onda trebamo usvojiti i recipročno pravilo koje se de jure treba poštovati u cijelom svijetu, pa i u SAD-u“, objašnjava Egor Dvinjanin, analitičar Revizorsko-konzultantske tvrtke Gradient Alfa. No, po njegovom mišljenju, ova mjera teško će zaživjeti, jer Rusija nema poluge kojima bi vršila pritisak na banke i druge zemlje, zato što rubalj zasad ne spada u rezervne valute, a ruska ekonomija nije tako jaka kao američka. „Ova norma pravno se neće primjenjivati ​​svugdje, nego će se vjerojatno ograničiti na nama prijateljske zemlje: članice Carinske unije (Kazahstan i Bjelorusija), a u najboljem slučaju i na Kinu i Cipar, koji ovise o ruskom novcu“, dodaje ovaj stručnjak. Prema riječima generalnog direktora tvrtke za promet nekretnina ZIP Realty Evgenija Skomorovskog, „o ruskim financijama prije svega su ovisne zemlje koje Rusi koriste kao 'mirne luke', što se ponajprije odnosi na Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Bugarsku, kao i na Grčku i Španjolsku“.