Gazprom spreman samostalno financirati Južni tok?

„Gazprom neće istovremeno moći iznijeti financiranje dva megaprojekta poput Južnog toka i Snage Sibira"Fotografija iz slobodnog izvora

„Gazprom neće istovremeno moći iznijeti financiranje dva megaprojekta poput Južnog toka i Snage Sibira"Fotografija iz slobodnog izvora

Ruski plinski gigant Gazprom predložio je da samostalno financira izgradnju plinovoda Južni tok. Odluka tvrtke je odgovor na zaoštravanje odnosa između Rusije i Europske unije. Europska komisija je, između ostalog, tražila od Bugarske da obustavi sve radove na projektu. Međutim, Gazprom neće istovremeno moći iznijeti financiranje dva megaprojekta poput Južnog toka i Snage Sibira, kojim ruski plin treba uskoro, prema nedavno potpisanim ugovorima, krenuti prema Kini.

Gazprom je spreman ostati bez vanjskih partnera u financiranju izgradnje Južnog toka, izjavio je novinarima u Moskvi zamjenik predsjednika Upravnog odbora tvrtke Aleksandar Medvedev. Prema njegovoj izjavi, ruski div ovaj je mehanizam rada već koristio prilikom izgradnje Sjevernog toka po dnu Baltičkog mora. Ukupan proračun projekta se procjenjuje na 16 milijardi eura, od čega 10 milijardi odlazi na morsku dionicu. Gazprom će izgraditi dva ogranka podvodne dionice Južnog toka i povezati ih s Transbalkanskim plinovodom, kojim se ruski plin trenutno transportira u Rumunjsku, Bugarsku, Tursku, Grčku i Makedoniju. To će omogućiti da se količina plina koja prelazi preko Ukrajine smanji za oko 20 milijardi kubičnih metara godišnje“, objašnjava predsjednik tvrtke za konzalting East European Gas Analysis Mihail Korčemkin. Na taj način će, prema riječima vodećeg stručnjaka tvrtke Finam Menadžment Dmitrija Baranova, „Južni tok omogućiti diverzifikaciju isporuka ruskog prirodnog plina u Europu i smanjiti ovisnost distributera i kupaca o tranzitnim zemljama, među kojima je i Ukrajina“.

Bugarska i Srbija mogle bi obustaviti izgradnju Južnog toka
Predstavnici vlade Bugarske i Srbije gotovo su istovremeno izjavili o obustavljanju radova na izgradnji plinovoda Južni tok iz Rusije. Prema podacima Ruskog vjesnika, napetost oko projekta usmjerena je na to da se kompaniju Gazprom prisili da u cijev pusti tuđi plin.

Međutim, stručnjaci smatraju da će samostalno financiranje projekta Gazpromu nametnuti vrlo ozbiljna ograničenja, posebno u kontekstu potpisanih sporazuma o isporukama plina Kini. Ruska tvrtka će, naime, u najskorije vrijeme morati ozbiljno investirati u izgradnju novog plinovoda Snaga Sibira. Do sada s Kinom nije postignut dogovor o avansnom plaćanju, prema kojem bi izgradnju financirala Kina, dok se početni troškovi procjenjuju na 25 milijardi dolara.

„Gazprom neće istovremeno moći iznijeti financiranje dva megaprojekta poput Južnog toka i Snage Sibira. Jedini izvor sredstava moglo bi biti povećanje cijena plina za ruske potrošače, ali to bi bilo pogubno za poduzeća u Rusiji, objašnjava Mihail Korčemkin. Zato će se ruski plinski div ipak radije odlučiti da s bankama dogovori financiranje Južnog toka, pri čemu će to vjerojatno biti ruske kreditne institucije. „Inače bi troškovi mogli za 15 do 20% povećati investicijski program Gazproma i odraziti se na porast zaduženosti", izjavio je Vadim Vedernikov, zamjenik direktora Odjela za analitiku i upravljanje rizicima investicijske tvrtke UFS. No, prve isporuke cjevovodom planirane su već za početak 2016. a uzimajući u obzir situaciju u Ukrajini, odlaganje rokova realizacije projekta moglo bi koncernu donijeti još veće rizike, ističe ovaj stručnjak.

 

Pritisak na partnere

U početku je planirano da se sredstva za postavljanje prve dvije linije plinovoda nabave već ove godine, a da isporuke počnu u prosincu 2015. Pun kapacitet od 63 milijarde kubičnih metara godišnje plinovod treba dostići 2018. Cjevovod će proći po dnu Crnog mora do Bugarske, a zatim kroz Srbiju, Mađarsku i Sloveniju do sjeveroistoka Italije. Plinovod bi trebao ozbiljno utjecati na ekonomiju zemalja koje sudjeluju u projektu. Na primjer, u Makedoniji će Južni tok stvoriti uvjete za plinofikaciju zemlje i početak proizvodnje struje na plin. Pretpostavljalo se da će projekt podržati europski partneri. Na primjer, na morskoj dionici samo 50% udjela pripada Gazpromu, 20% talijanskoj Eni, a po 15% njemačkoj kompaniji Wintershall Holding i francuskoj EDF.

Projekt se suočio s financijskim teškoćama uslijed pritiska od strane Europske unije na zemlje sudionice projekta. Prema tvrdnjama Europske komisije, projekt nije u skladu s Trećim paketom energetskih propisa, koji predviđa odvajanje transporta plina od njegove distribucije. Zato je Europska komisija pozvala Bugarsku da obustavi izgradnju plinovoda, a i iskazala sumnje u ispravnost rezultata prvog tendera o izgradnji cjevovoda. Prema rezultatima ovog natječaja, prvu dionicu plinovoda zajednički će graditi ruska tvrtka Strojtransgas i bugarska tvrtka Gasproekt Jug.

Konzorcij bi trebao izgraditi dionicu od Crnog mora do granice sa Srbijom (541 km), kao i svu prateću infrastrukturu. Prema izjavi predstavnika Europske komisija Antoinea Colombanija, priopćenje o natječaju Bugarska nije objavila u službenom glasilu Europske unije, a osim toga, ruski i bugarski sudionici imali su povlastice.

„Mnogo toga ovisi o stupnju odlučnosti onih zemalja preko kojih prelazi kopneni dio plinovoda, a to su Bugarska, Srbija, Mađarska i Slovenija“, ističe Vadim Vedernikov. Partneri zasada pokazuju čvrstinu koju su obećali. Između ostalog, Vlada Bugarske je već izjavila da provedeni tender, kao i sam projekt, u potpunosti odgovaraju normama Europske unije, kao i da su povlastice za ruske i bugarske tvrtke predviđene međuvladinim sporazumom iz 2008.