Osnovana nova unija – Euroazijska ekonomska unija

U praksi se već potvrđuje da su integracijski procesi između Rusije, Bjelorusije i Kazahstana povoljni i isplativi za sve tri strane. Izvor: Rossijska gazeta

U praksi se već potvrđuje da su integracijski procesi između Rusije, Bjelorusije i Kazahstana povoljni i isplativi za sve tri strane. Izvor: Rossijska gazeta

Predsjednici Rusije, Kazahstana i Bjelorusije – Vladimir Putin, Nursultan Nazarbajev i Aleksandar Lukašenko – potpisali su u Astani u Kazahstanu povijesni dogovor o osnivanju Euroazijske ekonomske unije. EAEU će profunkcionirati 1. siječnja 2015. Do 2025. tri strane bi trebale formirati jedinstveno tržište nafte i plina.

Prema riječima Vladimira Putina, ovaj dokument znači principijelno novu razinu integracije zemalja članica. „U punoj mjeri zadržavajući državni suverenitet, mi osiguravamo intenzivniju i usklađenu ekonomsku suradnju“, izjavio je predsjednik.

Kako je za portal vz.ru izjavio rukovodilac laboratorija za međunarodnu trgovinu Instituta za ekonomsku politiku Gajdar Aleksandar Knobelj, sporazum EAEU ne donosi ništa novo s ekonomske točke gledišta. Sve što je zabilježeno u dokumentu već je propisano u okviru drugih saveza kojima pripadaju tri zemlje. Zato zahvaljujući stvaranju Unije u kratkom vremenskom periodu neće doći do značajnog porasta obujma trgovine među njima. Tim prije što je trgovina između članica Unije oslobođena plaćanja poreza još od 1992., navodi Knobelj.

Nova unija - Euroazijska ekonomska unija
Rusija, Bjelorusija i Kazahstan na summitu u Minsku potvrdili su plan da na temelju Carinske unije formiraju Euroazijsku ekonomsku uniju (EEU) 2015. godine. Lideri smatraju da bi se novoj alijansi kasnije mogle pridružiti Turska, Indija, pa čak i Sirija. Ukrajina je, međutim, po riječima predsjednika Vladimira Putina, odabrala put prema asociranom članstvu u EU i više nema mogućnost ulaska i u Carinsku uniju.

Međutim, u četvrtom segmentu sporazuma nova unija stvara osnovu za iznalaženje daljnjih kompromisa i ukidanje preostalih ograničenja. Tri države preuzimaju obvezu jamčiti slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i radne snage unutar Unije. Članice Unije će provoditi usuglašenu politiku u ključnim granama privrede: energetici, industriji, poljoprivredi i prometu.

U ovom segmentu dokumenta najavljeni su budući dogovori u vezi s robnim i financijskim tržištem, kao i rokovi za njihovu realizaciju, objašnjava Knobelj. Tako do 2025. treba početi s radom zajednička financijska regulativna agencija, a potpisnice ugovora trebale bi postići jedinstvenu makroekonomsku, antimonopolističku, monetarnu i financijsku politiku. Za 11 godina tri strane bi trebale formirati jedinstveno tržište nafte i plina. Do 2019. Rusija, Kazahstan i Bjelorusija namjeravaju stvoriti zajedničko elektroenergetsko tržište. Brži napredak planiran je na polju stvaranja jedinstvenog tržišta farmaceutskih i medicinskih sredstava – rok u ovom području je 1. siječnja, 2016.

 

Jedinstveno tržište energetskih resursa

Stvaranje jedinstvenih tržišta u različitim sektorima znači ne samo slobodno kretanje robe unutar EAEU, već i harmonizaciju pravila i tarifa koje vrijede na tržištima tri zemlje.

Poruke Euroazijske ekonomske unije Europskoj uniji
Euroazijski ekonomski prostor se u Buxellesu sve češće doživljava kao objektivna realnost. Očigledno je da će jačanje ove nove integracije doprinijeti da se u određenoj mjeri korigira i rad Rusije s EU.

Što se tiče električne energije, danas Rusija električnu energiju izvozi u Bjelorusiju i Kazahstan, a uvozi je iz Kazahstana. „Mi imamo niže tarife na struju za domaće proizvođače i, naravno, partneri iz EAEU žele dobiti iste takve cijene. U tome leži njihov interes“, kaže Knobelj.

Kazahstan i Bjelorusija pokušavaju dobiti pristup ruskim resursima nafte i plina, iako se njihovi interesi razlikuju, kaže zamjenik generalnog direktora Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Aleksej Grivac.

Uvoz ruske nafte u Bjelorusiju se također ne oporezuje, ali Minsk ruskom proračunu uplaćuje izvozna davanja za isporuku naftnih derivata (proizvedenih od ruske nafte) u Europu (u treće zemlje izvan Carinske unije).

Za Kazahstan bi, naravno, također bilo povoljno da kupuje rusku naftu po cijenama koje vrijede na ruskom unutarnjem tržištu. Kazahstan je zainteresiran i za korištenje infrastrukture na teritoriju Rusije kako bi samostalno izvozio plin u Europu, smatra Aleksej Grivac.

Upravo zato je Rusija inzistirala na dužem razdoblju prelaska na jedinstveno energetsko tržište, kako se ne bi dogodilo da počne gubiti novac i mogućnosti zarade, i još dobije konkurenta na europskom tržištu. A za 11 godina bi se cijene energetskih resursa unutar Rusije mogle približiti izvoznim cijenama. Osim toga, europsko tržište bi moglo izgubiti na značaju za Gazprom, a moguće je i da Kazahstan više neće imati viška plina za izvoz u EU.

 

Potencijal rasta bruto domaćeg proizvoda tri zemlje

U praksi se već potvrđuje da su integracijski procesi između Rusije, Bjelorusije i Kazahstana povoljni i isplativi za sve tri strane. Ekonomske veze između tri zemlje su se proširile, unapređuje se struktura trgovine, povećava se udio visokotehnološke robe u ukupnoj robnoj razmjeni, a konkurentnost tri zemlje raste.

Tako je tijekom posljednje tri godine promet robe unutar Carinske unije porastao za gotovo 50 % ili za 23 milijarde dolara (prema podacima iz 2013. dostigao je 66,2 milijarde dolara). Bjelorusija i Kazahstan su zajedno zauzeli treće mjesto u vanjskotrgovinskoj bilanci Ruske Federacije, odmah poslije EU i Kine. 

Danas se povećanje ekonomske učinkovitosti uslijed integracije nalazi u fazi ukidanja netarifnih ograničenja, naglašava stručnjak Instituta Gajdar.

EAEU također razvija mogućnosti u vezi s integracijama s trećim zemljama izvan okvira aktualnih članica. Prema Putinovim riječima, članice nove unije su se dogovorile kako će intenzivirati pregovore s Vijetnamom o stvaranju zone slobodne trgovine, jačati suradnju s NRK (između ostalog i u sferi razmjene informacija o robi i uslugama), kao i formirati grupe stručnjaka za razradu preferencijalnih režima trgovine s Izraelom i Indijom. Podsjećamo da su pregovori o stvaranju zone slobodne trgovine u tijeku i s Novim Zelandom.