Makedonska termoelektrana: od Rusa do Kineza

Vrijednost makedonske termoelektrane procjenjuje se na blizu 9,6 milijardi rubalja (263 milijuna dolara). Fotografija: te – to.com.mk

Vrijednost makedonske termoelektrane procjenjuje se na blizu 9,6 milijardi rubalja (263 milijuna dolara). Fotografija: te – to.com.mk

Ruska energetska tvrtka TGK-2, koja je postala vlasnik termoelektrane u Skoplju, razmatra mogućnost prodaje dijela dionica kineskim investitorima. Na taj način ruska tvrtka mogla bi doći do novca kojim bi isplatila svoja dugovanja. Vrijednost termoelektrane procijenjena je na 9,6 milijardi rubalja (263 milijuna dolara). Inače, TGK-2 je termoelektranu u Makedoniji svojevremeno dobila kao kompenzaciju za dugove.

Tvrtka za proizvodnju električne energije TGK-2 sklopila je pogodbu o nabavi termoelektrane kapaciteta 220 MW u glavnom gradu Makedonije. Ova energetska tvrtka je 28. svibnja priopćila da je postala vlasnik 100 posto dionica tvrtke Bitar Holdings Limited, registrirane na otoku Jersey, kojoj pripada 89,2 posto dionica tvrtke TE-TO AD Skopje, koja je, pak, vlasnik termoelektrane. Vrijednost elektrane se procjenjuje na „blizu“ 9,6 milijardi rubalja (263 milijuna dolara), objasnili su predstavnici TGK-2 za Kommersant.

Sintez i Makedonija

TGK-2 (Teritorijalna tvrtka za proizvodnju električne energije br. 2) je ruska energetska tvrtka, kojom upravlja financijsko-industrijska skupina Sintez Leonid Lebedeva, člana Vijeća Federacije. Termoelektrana u Skoplju dugo se smatrala projektom same tvrtke Sintez, koja danas tvrdi da je pri izgradnji makedonske termoelektrane Sintez bila samo „operater, koji upravlja izgradnjom u interesu investitora“, ne navodeći o kojim tvrtkama se radi.

U suštini, TGK-2 je termoelektranu u Makedoniji dobila kao kompenzaciju za dugove. TGK-2 je, naime, 2010. prihvatila prijedlog jedne investicijske tvrtke da uloži 220 milijuna dolara u dugove tvrtke za eksploataciju nafte Severneft, za koje postoji imovinska garancija. Dogovor je realiziran, ali je bio osporen i Severneft je kupila tvrtka EUROCHEM. Investicijska tvrtka tako je ostala dužna kompaniji TGK-2 i predložila je da otkupi termoelektranu u Makedoniji i preda je kao kompenzaciju. „Kontrola nad termoelektranom uspostavljena je preko dionica tvrtke Bitar, koje je ova investicijska tvrtka od ranije kontrolirala“, objašnjavaju u TGK-2.

Pritom je makedonska termoelektrana za TGK-2 značajna s gledišta pokrivanja vlastitih dugova, između ostalog i prema Gazpromu, kojem ova tvrtka duguje 6,9 milijardi rubalja. Direktor tvrtke Andrej Koroljov ranije je izjavio da bi divesticija (prodaja) tri postrojenja (termoelektrane u Vologdi, Novgorodu i Makedoniji) mogla „svesti dugovanja na nulu“. (Pritom su termoelektrane u Vologdi i Novgorodu predane pod hipoteku Banci za razvoj i vanjskoekonomsku djelatnost Vnešekonombank.)

Potencijalni kupac termoelektrane u Makedoniji mogao bi biti vjerovnik tvrtke TGK-2, Gazprom. Izvori Kommersanta s tržišta tvrde da je Gazprom energoholding, proučavajući aktive TGK-2, razmatrao i elektranu u Skoplju. No na pitanje Kommersanta Gazprom energoholding izjavljuje da u ovom trenutku nije zainteresiran ni za kakvu imovinu TGK-2.

U Hrvatskoj očekuju dolazak ruskih naftaša
Ruske naftne kompanije Rosneft i Gazprom jedne su od glavnih kandidata za kupovinu dionica INA-e.

Međutim, prema podacima kojima list raspolaže, danas postoji mogućnost prodaje udjela u termoelektrani jednoj kineskoj kompaniji. Ruska tvrtka Sintez, vlasnik kontrolnog paketa dionica TGK-2, ima iskustva u suradnji s Kinezima. Andrej Koroljov je prošle godine priznao da su se pregovori o prodaji TGK-2 (u cjelini ili po dijelovima) vodili, između ostalog, s kineskom Državnom elektrodistribucijskom kompanijom (s kojom Sintez ima sporazum o mogućoj izgradnji elektrane na Dalekom Istoku). Osim toga, zajedničko poduzeće Sinteza s tvrtkom Huadian (51% dionica posjeduju Kinezi) gradi termoelektranu u Jaroslavlju. Međutim, po mišljenju Sergeja Bejdena, starijeg analitičara Financijske korporacije Otkriće, vrijednost termoelektrane od gotovo 1300 dolara po 1 kW ukupnog kapaciteta je po svoj prilici precijenjena, uzimajući u obzir da elektrane na plin u Europi najčešće posluju s gubitkom. On sumnja da će investitori pod takvim uvjetima pristati uložiti novac u ovo postrojenje.