„Zbog gospodarske krize Rusija i Hrvatska trebale bi surađivati“

U Zagrebu je 30. svibnja održana prva konferencija Rusko-hrvatskog foruma. Podsjetimo da je forum registriran 4. listopada 2013. sa ciljem poticanja suradnje tvrtki i državnih tijela Ruske Federacije i Republike Hrvatske za nastup na tržištima dviju zemalja i trećim tržištima te za podizanje konkurentnosti poslovnih poduhvata. Na konferenciji nazočio je veliki broj hrvatskih i ruskih poduzetnika, koji su podijelili svoja dugogodišnja iskustva na polju poslovne suradnje između Rusije i Hrvatske, no i posebni gosti među kojima svakako vrijedi navesti Garegina Tosunjana, predsjednika Asocijacije ruskih banaka, te Viktora Spasskog, direktora Odjela za razvoj integracije Euroazijske ekonomske komisije, koji je u Zagreb izravno stigao iz Astane, gdje su lideri  Rusije, Bjelorusije i Kazahstana potpisali prošli tjedan sporazum o Euroazijskom ekonomskom savezu.

Na ruskom tržištu „ima posla za nekoliko desetljeća“

Hrvatska pojednostavila proceduru kupovine nekretnina za ruske građane S uvođenjem nove procedure Hrvatska je odredila iste one uvjete prodaje nekretnina za Ruse koji imaju hrvatski građani u Rusiji.

Nakon uvodnih riječi Vladimira Mrčela, predsjednika Skupštine Foruma, Dmitrij Zikov, savjetnik Veleposlanstva RF u Republici Hrvatskoj, podsjetio je sudionike na veliki doprinos bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u osnivanju Foruma. Istaknuo je da Forum mora biti „instrument i realna podrška biznisa te rješavati prepreke koje postoje u hrvatsko-ruskoj poslovnoj suradnji“. Jedan od glavnih problema, isticali su gosti, bila je složena procedura za ruske građane prilikom kupovine nekretnina. Naime, Rusi su dosad morali osnovati firmu da bi kupili nekretninu, a taj uvjet nije doprinosio investicijama iz Rusije. Ministarstvo pravosuđa Hrvatske tu je proceduru, zahvaljujući i radu Rusko-hrvatskog foruma, ovaj mjesec pojednostavilo. Garegin Tosunjan istaknuo je da forum ima ogromni potencijal, „jer su i potencijali Ruske Federacije i Hrvatske veliki“. Zbog gospodarske krize Hrvatska nema pozitivnu dinamiku ekonomskog rasta, dok je Rusija, iako joj pao tempo rasta, sačuvala pozitivnu dinamiku. Zato, smatra Tosunjan, ove dvije zemlje trebaju surađivati. No ta suradnja najprije mora biti uspostavljena na bankarskom tržištu, kao izvoru investicija za poslovnu suradnju. Karino Hromin Šturm, predsjednik Upravnog odbora Foruma, izjavio je da je Hrvatska „potpuno zapustila tržište s Ruskom Federacijom“. To nije bilo logično, jer je Rusija kompatibilno tržište na kojem, smatra Hromin, „ima posla za nekoliko desetljeća“.  

Ekologija – budućnost suradnje Rusije i Hrvatske

Iskustvo nekolicine hrvatskih poduzetnika potvrđuje nam u praksi riječi Karina Šturma. Mladen Peroš iz solinske firme AD Plastik, koja u Rusiji ima tri tvornice (Samara, Luga, Kaluga) te zapošljava 120 tisuća ljudi, tvrdi da se isplatilo ulagati u rusko tržište koje je jedno od „najekspanzivnijih tržišta“. G. Rossanda, predsjednik Uprave Uljanika, koja će sljedeće godine proslaviti 50. obljetnicu kako firma plasira proizvode u Rusku Federaciju te je isporučila u posljednjih 15 godina 41 brod u Rusiju, ističe da pulska kompanija surađuje sa Sberbankom koja je nedavno došla na hrvatsko tržište. Jako zanimljiva bila su izlaganja koja su podcrtala koliko Rusija može učiti od Hrvatske na području ekologije. Oljga Mazulina, bivša gradonačelnica Balakova, grada na Volgi u Saratovskoj oblasti, rekla je da ruski grad primjenjuje ekološka istraživanja koja su vršena u Hrvatskoj. Za Balakovo posebno su korisna istraživanja na području uštede energije u kućanstvu. Igor Borisov, zamjenik gradonačelnika Irkutska, podsjetio je da je u svibnju prošle godine potpisan Sporazum o uspostavi prijateljskih odnosa između Primorsko-Goranske županije i ruskog grada Irkutska s ciljem promocije trgovine, turizma i gospodarske suradnje. Igor Borisov izjavio je da Irkutsk može puno naučiti o „ekološkim pitanjima“ od Hrvatske.

„Hrvatska kao najjača zemlja na Balkanu koja surađuje s Rusijom“

Novi posao Rosatoma u Europi - šansa za Hrvatsku? Nakon ugovora o izgradnji nuklearne elektrane Hanhikivi-1 u Finskoj, ruska nuklearna korporacija Rosatom ide i u Mađarsku. Mađarska je tako postala druga zemlja EU koja je pitanje svoje energetske neovisnosti dala u ruke ruskih nuklearnih inženjera, dok će radovi biti plaćeni povoljnim ruskim kreditom.

Središnji događaj konferencije svakako je bilo izlaganje Viktora Spasskog koji je prošli tjedan nazočio potpisivanju sporazuma o Euroazijskom ekonomskom savezu. U tom smislu hrvatska publika je imala mogućnost iz prvih ruku čuti informacije o tom novopečenom savezu kao i jedini u EU upoznati se s dokumentom Sporazuma. Viktor Spasski podcrtao je da će u Euroazijskom ekonomskom savezu, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2015., i Hrvatska imati mogućnost ravnopravno plasirati svoje proizvode na zajedničko ekonomsko tržište Rusije, Bjelorusije i Kazahstana. Konferenciju je zatvorio Georgij Mirzojan, savjetnik veleposlanstva RF za ekonomska pitanja. On je istaknuo da rusko tržište i Carinski savez imaju ogromni potencijal. „Obim vanjske trgovine država-članica Carinskog saveza s trećim država u razdoblju od siječnja do rujna 2013. iznosio je 682, 2 milijarde dolara (izvoz: 429, 5 milijarde, uvoz: 251, 7 milijarde). A obim trgovine između Rusije, Bjelorusije i Kazahstana iznosi za isto to razbolje 47, 5 milijarde dolara. To je, dakle, veliko tržište i bilo bi dobro da hrvatski poduzetnici zauzmu dostojno mjesto na tržištu sadašnjeg Carinskog saveza te budućeg Euroazijskog ekonomskog sabeva“, rekao je Mirzojan. Hrvatska bi prema statistikama, smatra Mirzojan, mogla biti najjača zemlja na Balkanu koja surađuje s Rusijom. No s druge strane, ističe Mirzojan, mora se između Republike Hrvatske i Rusije potpisati pravni ugovor o zaštiti ulaganja. U tom smislu trebalo bi osnovati ekipu pravnika koja će državi predlagati zakone koji će regulirati rusko-hrvatsku poslovnu suradnju.