„Nitko nije voljan novčano pomoći Europi u pogledu cijene plina“

Aleksandar Novak, ministar energetike RF: Potrošnja energenata će prije svega rasti u azijsko-tihooceanskoj regiji. Izvor: Rossijska gazeta

Aleksandar Novak, ministar energetike RF: Potrošnja energenata će prije svega rasti u azijsko-tihooceanskoj regiji. Izvor: Rossijska gazeta

Zaoštravanje odnosa sa zapadnim partnerima prisiljava Rusiju da traži nova tržišta za isporuke energetskih resursa. O tome koja tržišta mogu biti zanimljiva za ruske distributere, kakve korake poduzima Rusija u cilju rješavanja energetske krize u Ukrajini i o mogućnostima Europe da ne kupuje plin od Rusije - u intervjuu za Ruski vjesnik govori ministar energetike RF Aleksandar Novak.

Nedavno je okončana posjeta ruske delegacije Kini, tijekom koje je potpisan dosad najveći sporazum o isporukama ruskog plina na kinesko tržište. Možemo li reći da je ovaj sporazum posljedica zahlađenja u odnosima Rusije sa zapadnim partnerima?

Odnosi s Kinom ni na koji način nisu povezani s događajima u Europi. S Kinom odavno imamo stabilne odnose i veliki broj međuvladinih komisija, između ostalog i za pitanja energetike. Za vrijeme planirane posjete Kini potpisan je veći broj sporazuma koji će, nadam se, biti pokretači budućeg razvoja bilateralnih odnosa.  

Koja tržišta su danas najperspektivnija s gledišta povećanja isporuka ruskih energetskih resursa?

Rusija i Kina potpisale plinski ugovor stoljeća
Desetogodišnji pregovori o isporukama plina Kini završeni su potpisivanjem dugo očekivanog 30-godišnjeg sporazuma između Gazproma i Kineske nacionalne naftne tvrtke CNPC. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 400 milijardi dolara.

Uvijek smo ispunjavali svoje ugovorne obveze prema našim tradicionalnim kupcima, prije svega prema Europskoj uniji, i ne namjeravamo odustati od njih. Međutim, potrošnja će prije svega rasti u azijsko-tihooceanskoj regiji, u zemljama kao što su Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, u otočkim zemljama itd. S ciljem da odgovorimo na ovu potražnju, razvijamo eksploataciju nalazišta i stvaramo svu potrebnu infrastrukturu. Ali posebno želim istaći da, bez obzira na pojavu novih projekata, zadržavamo naše prioritete na europskom tržištu.  

Jeste li osjetili izvjesno zahlađenje u odnosima sa zapadnim partnerima?

Naravno, danas su američke i europske kompanije koje posluju u Rusiji izložene velikom pritisku od strane političara. Ali ovaj pritisak nije utemeljen na ekonomiji, već na politici. Same kompanije smatraju da je uvođenje sankcija neproduktivno. 

Postoji li, prema Vašem mišljenju, objektivna alternativa ruskim isporukama u Europu? I kako u vezi s tim vidite najavu SAD-a da će Europa prijeći na američke isporuke plina?

Radi se o neutemeljenim izjavama. Bez ruskih energetskih resursa Europa neće moći pokriti svoje potrebe. Proći će mnogo godina prije nego što bude moguće smanjenje našeg udjela u isporukama. Ova situacija je povijesno uvjetovana: Rusija je bogata prirodnim resursima, a Europa nije. Osim toga, do 2020. ukupna količina plina koji se dobija u Europi smanjit će se za 100 milijardi kubnih metara, odnosno za 20%. Pri bilo kojem smanjenju naših isporuka doći će do značajnog rasta cijena. Tako da o odustajanju od ruskih energetskih resursa mogu govore samo ljudi koji se slabo razumiju u sistem međunarodnog tržišta.

Putin apelirao na strane biznismene da ostanu u Rusiji
Vladimir Putin je u svom govoru na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu (PMEF) apelirao na međunarodne biznismene da ostanu u Rusiji, a izrazio je i spremnost na priznavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini i suradnju s novom kijevskom vlašću.

Spremni smo da se na tržištu natječemo sa svim proizvođačima koji će isporučivati energente u Europu, ali zasad s točke gledišta cijene Rusiji nitko ne može parirati. Čak je i Katar značajno smanjio količinu isporuka u Europu i ovaj plin uputio u Aziju, zato što je cijena tamo viša. U ovom trenutku SAD nema viška plina, niti usvojeno zakonodavstvo o izvozu plina, a postoji i rizik da unutar zemlje dođe do poskupljenja u slučaju intenziviranja isporuka u inozemstvo. Prema podacima kojima raspolažemo, zasad je donesena odluka samo o izgradnji terminala za proizvodnju tečnog plina, ukupnog kapaciteta od 9 milijuna tona, i ovaj plin će pretežno biti plasiran azijskim zemljama. Teško da je netko voljan, uključujući američke distributere, novčano pomoći Europi u pogledu cijene plina. Neki bi željeli da se udio ruskih isporuka smanji, ali s ekonomske točke gledišta to zasad nije moguće, iako smo u svakom slučaju spremni na otvorenu konkurenciju.

U kojoj fazi se nalaze pregovori s ukrajinskom stranom?

Trenutno je u tijeku proces pregovora s Europskom komisijom. Pritom Ukrajina od ožujka nije vršila uplate za plin. Situacija je i dalje napeta i zabrinuti smo što se tiče dugova i garancija koje se odnose na isporuke plina preko teritorija Ukrajine. Početkom svibnja prešli smo na sistem plaćanja unaprijed, ali pitanje isplate dugovanja trebalo bi biti riješeno zajedno s Europskom unijom, koja, između ostalog, treba snositi odgovornost za ono što se događa u Ukrajini, jer je podržala političke promjene u ovoj zemlji. U slučaju da ovog ljeta podzemna skladišta plina ne budu dopunjena potrebnom količinom energenta, ukrajinska strana bi mogla početi neovlašteno uzimati plin iz plinovoda, čak iako je namijenjen europskim potrošačima. Naš stav je u cjelini jasan: ukrajinska strana ima obveze na temelju ugovora koji je potpisan prije pet godina i dužna ih je ispunjavati.

S gledišta diversifikacije isporuka, kakve su perspektive projekta Južni tok i može li ponoviti uspjeh Sjevernog toka?

Proces je u tijeku, prvi plin treba stići u Bugarsku 2017. Ovaj projekt je od iznimne važnosti za balkanske zemlje i one same potvrđuju da je tako. Za njih on donosi investicije od više milijardi, kao i pristojbe za tranzit plin, koje će plaćati Rusija. Naravno da su ove zemlje zainteresirane za realizaciju ovakvih inicijativa.